Sudbina zapisana u genima dugo se smatrala neizbježnom, no znanost sve jasnije poručuje da životne navike mogu biti moćnije od naslijeđa. Landmark studija, koju je proveo međunarodni tim sa Sveučilišta Harvard, pokazala je da zdrav način života nakon 40. godine može smanjiti rizik od razvoja smrtonosnog raka prostate za čak 45 posto, čak i kod muškaraca s visokim genetskim opterećenjem. Iako zdrave navike možda neće spriječiti samu pojavu bolesti ako je ona "zapisana u DNA", one imaju ključnu ulogu u sprječavanju njezine progresije u agresivni oblik koji dovodi do prerane smrti. Time se potvrđuje stara izreka da genetika puni pištolj, ali životni stil povlači okidač. Procjene stručnjaka govore da se čak 30 do 50 posto svih slučajeva raka može spriječiti promjenama koje su unutar naše kontrole, stavljajući odgovornost za zdravlje čvrsto u naše ruke.Jedan od najznačajnijih faktora rizika koji možemo kontrolirati jest tjelesna masa. Pretilost je globalni zdravstveni problem i snažno je povezana s povećanim rizikom od najmanje 13 vrsta raka, uključujući neke od najčešćih kod muškaraca poput raka debelog crijeva, prostate, bubrega, jetre i gušterače. Mehanizmi koji stoje iza ove veze su složeni, ali uključuju stvaranje stanja kronične upale niskog stupnja u tijelu. Masno tkivo, posebno ono nakupljeno oko struka, nije samo pasivno skladište energije, već metabolički aktivan organ koji proizvodi hormone i upalne molekule. Povišene razine estrogena, inzulina i faktora rasta sličnih inzulinu (IGF-1) potiču brže umnožavanje stanica, što povećava vjerojatnost kancerogenih mutacija. Zbog toga se, osim indeksa tjelesne mase (ITM), kao važan pokazatelj rizika sve više ističe i opseg struka; vrijednost veća od 102 centimetra kod muškaraca signalizira povećan rizik.Redovita tjelesna aktivnost predstavlja jedan od najučinkovitijih alata za prevenciju i upravljanje rakom. Njezini blagotvorni učinci protežu se od smanjenja rizika za razvoj bolesti do poboljšanja ishoda liječenja i kvalitete života nakon dijagnoze. Istraživanja su pokazala da muškarci s klinički lokaliziranim rakom prostate koji prakticiraju brzo hodanje najmanje tri sata tjedno imaju čak 57 posto manji rizik od progresije bolesti. Tjelesna aktivnost djeluje na više razina: pomaže u održavanju zdrave tjelesne mase, regulira razinu hormona, jača imunološki sustav te potiče pokretljivost crijeva, čime se smanjuje vrijeme kontakta potencijalnih kancerogenih tvari sa sluznicom. Preporuke uključuju kombinaciju aerobnih vježbi poput hodanja, trčanja ili vožnje bicikla, treninga snage za očuvanje mišićne mase te intervalnog treninga visokog intenziteta (HIIT). Važno je naglasiti da je svaka aktivnost bolja od nikakve, a dosljednost je ključ uspjeha.Prehrana je temelj prevencije raka, a dokazi snažno upućuju na zaštitnu ulogu prehrane bogate biljnim namirnicama. Voće, povrće, cjelovite žitarice i mahunarke obiluju vitaminima, mineralima, vlaknima i antioksidansima koji štite stanice od oštećenja. Namirnice poput rajčice, bogate antioksidansom likopenom, i križanog povrća poput brokule i cvjetače, koje sadrže sulforafan, pokazale su se posebno korisnima u smanjenju rizika od raka prostate. S druge strane, prekomjerna konzumacija crvenog i prerađenog mesa, poput salama i hrenovki, povezana je s povećanim rizikom od raka debelog crijeva i prostate. Jednako je važno ograničiti unos slatkih napitaka i visoko prerađene hrane bogate šećerom i nezdravim mastima. Prema Svjetskom fondu za istraživanje raka, uravnotežena prehrana, uz tjelesnu aktivnost i održavanje zdrave mase, najvažnija je strategija za smanjenje rizika od raka.Čak i nakon postavljene dijagnoze, nikada nije kasno za usvajanje zdravijih navika. Za muškarce s niskorizičnim rakom prostate sve se češće primjenjuje strategija poznata kao aktivni nadzor, koja uključuje praćenje bolesti bez trenutnog agresivnog liječenja kako bi se izbjegli neželjeni učinci. Upravo u tom kontekstu, kliničko istraživanje PALS (Prostate Active Lifestyle Study) pokazalo je izvanredne rezultate. Prekomjerno teški i pretili muškarci na aktivnom nadzoru koji su sudjelovali u šestomjesečnom strukturiranom programu prehrane i vježbanja postigli su značajan gubitak tjelesne mase i poboljšanje ključnih metaboličkih biljega, poput regulacije glukoze, koji su povezani s progresijom raka. Ovi nalazi naglašavaju da promjene životnog stila mogu usporiti napredovanje bolesti i predstavljaju ključan dio suvremenog onkološkog pristupa.Usvajanje zdravih navika ne mora biti drastično; ključ je u malim, ali dosljednim koracima. Preporučuje se unos najmanje pet porcija voća i povrća dnevno te odabir cjelovitih žitarica umjesto rafiniranih. Konzumaciju crvenog mesa trebalo bi ograničiti na najviše tri porcije tjedno, a prerađene mesne proizvode izbjegavati. U prehranu je korisno uključiti izvore omega-3 masnih kiselina, poput masne ribe (losos, sardine), te osigurati adekvatan unos vitamina D. Unos alkohola za muškarce ne bi trebao prelaziti dva pića dnevno. Što se tiče vježbanja, cilj je najmanje 150 do 300 minuta umjerene aktivnosti tjedno, poput brzog hodanja. Održavanje zdrave tjelesne mase, što se može pratiti pomoću alata kao što je kalkulator indeksa tjelesne mase, ključno je za cjelokupno zdravlje. Ove navike, osim što smanjuju rizik od raka, pomažu i u ublažavanju nuspojava liječenja poput umora, gubitka mišićne mase, prorjeđivanja kostiju i anksioznosti, značajno poboljšavajući kvalitetu života.
