Srce i krvo\u017eilni sustav prvi su na listi organa koji imaju koristi od redovite \u0161etnje. Istra\u017eivanja potvr\u0111uju da brzo hodanje mo\u017ee biti jednako korisno kao i tr\u010danje u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti. Redovita aktivnost poput hodanja ja\u010da sr\u010dani mi\u0161i\u0107, pobolj\u0161ava cirkulaciju, sni\u017eava krvni tlak te poma\u017ee u regulaciji razine kolesterola, smanjuju\u0107i \"lo\u0161\" (LDL) i pove\u0107avaju\u0107i \"dobar\" (HDL) kolesterol. Ameri\u010dka udruga za srce preporu\u010duje najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno, a brza \u0161etnja savr\u0161eno se uklapa u tu preporuku. \u010cak i osobe koje ve\u0107 imaju o\u0161te\u0107enje sr\u010danog mi\u0161i\u0107a mogu imati zna\u010dajne koristi, jer hodanje ja\u010da srce i smanjuje rizik od budu\u0107ih kardiovaskularnih doga\u0111aja.
"}, {"type": "p", "element": "
Osim za srce, hodanje je iznimno u\u010dinkovito za odr\u017eavanje zdrave tjelesne te\u017eine i poticanje metabolizma. Anga\u017eira velike mi\u0161i\u0107ne skupine u nogama, trupu i rukama, \u0161to dovodi do zna\u010dajne potro\u0161nje kalorija. Jedna od klju\u010dnih prednosti hodanja tijekom procesa mr\u0161avljenja jest o\u010duvanje \u010diste mi\u0161i\u0107ne mase. Dok dijete \u010desto dovode do gubitka mi\u0161i\u0107a uz masno tkivo, kombinacija umjerenog kalorijskog deficita i redovitog hodanja dokazano poti\u010de ve\u0107i gubitak masnog tkiva uz o\u010duvanje mi\u0161i\u0107a. To je iznimno va\u017eno jer mi\u0161i\u0107i odr\u017eavaju metabolizam aktivnim, \u0161to olak\u0161ava dugoro\u010dno odr\u017eavanje postignute te\u017eine. Naravno, va\u017eno je naglasiti da je gotovo nemogu\u0107e \"nadvje\u017ebati\" lo\u0161u prehranu, stoga je za najbolje rezultate klju\u010dno kombinirati hodanje s uravnote\u017eenom prehranom.
"}, {"type": "p", "element": "
Mentalno zdravlje i kognitivne funkcije tako\u0111er do\u017eivljavaju preporod zahvaljuju\u0107i hodanju. Ova ritmi\u010dka aktivnost djeluje kao prirodni antistresni mehanizam, smanjuju\u0107i razinu hormona stresa kortizola i poti\u010du\u0107i proizvodnju endorfina, serotonina i dopamina \u2013 neurotransmitera odgovornih za osje\u0107aj sre\u0107e. \u0160etnja, osobito u prirodi, mo\u017ee imati meditativni u\u010dinak, poma\u017eu\u0107i u razbistravanju uma i smanjenju anksioznosti. Studije su pokazale da redovito hodanje pobolj\u0161ava kognitivne funkcije poput pam\u0107enja i dono\u0161enja odluka, pove\u0107ava protok krvi u mozgu te smanjuje rizik od demencije. Uz to, hodanje na otvorenom tijekom dana poma\u017ee u regulaciji cirkadijalnog ritma, \u0161to izravno doprinosi kvalitetnijem i dubljem snu.
Koliko je zapravo potrebno hodati? \nIako se \u010desto promovira cilj od 10.000 koraka dnevno, znanstvena istra\u017eivanja pokazuju da ne morate dosegnuti taj broj da biste osjetili zna\u010dajne zdravstvene prednosti. Studije potvr\u0111uju da su dobrobiti vidljive ve\u0107 s oko 4.000 koraka dnevno, a rizik od preuranjene smrti zna\u010dajno se smanjuje s oko 7.500 koraka. Postavljanje previsokog cilja mo\u017ee djelovati demotiviraju\u0107e, stoga je klju\u010dno zapamtiti da je svako hodanje bolje od nikakvog. Preporuka Nacionalnog instituta za srce, plu\u0107a i krv jest postupno pove\u0107avanje trajanja i intenziteta, s ciljem od 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno. To se mo\u017ee posti\u0107i s 30 minuta brzog hodanja pet dana u tjednu. Uklju\u010divanje vi\u0161e koraka u svakodnevicu jednostavno je: parkirajte dalje od ulaza, koristite stube umjesto dizala ili uvedite kratke \u0161etnje tijekom pauze na poslu.
"}, {"type": "p", "element": "
Hodanje je vje\u017eba s optere\u0107enjem, \u0161to zna\u010di da izravno utje\u010de na ja\u010danje kostiju i usporavanje gubitka ko\u0161tane mase, klju\u010dno u prevenciji osteoporoze. Istra\u017eivanja su pokazala da postmenopauzalne \u017eene koje hodaju 30 minuta dnevno mogu smanjiti rizik od prijeloma kuka za \u010dak 40 posto. Budu\u0107i da je rije\u010d o aktivnosti niskog intenziteta, hodanje je nje\u017eno prema zglobovima i mo\u017ee \u010dak ubla\u017eiti bolove povezane s artritisom. Njegova uloga u promicanju dugovje\u010dnosti najbolje se vidi u primjeru \"Plavih zona\" \u2013 regija svijeta s najve\u0107om koncentracijom stogodi\u0161njaka. U mjestima poput Sardinije u Italiji ili Ikarije u Gr\u010dkoj, svakodnevno hodanje po brdovitom terenu nije vje\u017eba, ve\u0107 sastavni dio \u017eivota koji, uz zdravu prehranu i socijalnu povezanost, zna\u010dajno doprinosi zdravom i dugom \u017eivotu.