Kako se lišće mijenja, a temperature padaju, naši životi se sve više sele u zatvorene prostore, gdje se virusi i bakterije lakše šire. Istovremeno, manjak sunčeve svjetlosti dovodi do pada razine vitamina D, ključnog za imunološku funkciju. Upravo zato, stara izreka "jabuka na dan tjera doktora iz kuće" ima više istine no što se misli, jer uravnotežena prehrana opskrbljuje tijelo "gorivom" potrebnim za borbu protiv patogena. Stručnjaci se slažu da je nutritivni status temelj otpornosti; osobe koje se hrane kvalitetnije imaju snažniji imunološki odgovor i lakše se bore protiv infekcija. Umjesto posezanja za suplementima na svoju ruku, fokus bi trebao biti na cjelovitim namirnicama koje nude sinergiju hranjivih tvari koje tijelo najbolje apsorbira i koristi.Vitamin C vjerojatno je najpoznatiji borac za imunitet, a njegova uloga je ključna jer djeluje kao snažan antioksidans i potiče proizvodnju bijelih krvnih stanica koje su naša prva linija obrane. Iako su citrusi poput naranči i limuna izvrstan izvor, brojne druge namirnice sadrže ga u još većim količinama. Primjerice, crvena paprika može sadržavati gotovo dvostruko više vitamina C od naranče, a brokula, prokulice, jagode i kivi također su iznimno bogati ovim vitaminom. Ne treba zaboraviti ni fermentiranu hranu; kiseli kupus, osim što je bogat vitaminom C, sadrži i probiotike koji podržavaju zdravlje crijeva, gdje se nalazi čak 70-80% naših imunosnih stanica. Budući da ga tijelo ne proizvodi niti skladišti, redovit unos kroz hranu je nužan za održavanje snažnog imuniteta.Vitamin D, poznat kao "vitamin sunca", igra presudnu ulogu u regulaciji imunosnog sustava i smanjenju upalnih procesa. Studije su pokazale da su niske razine ovog vitamina povezane s većim rizikom od respiratornih infekcija. Tijekom jeseni i zime, kada je izloženost suncu minimalna, teško je zadovoljiti potrebe organizma prirodnim putem, stoga je važno obratiti pozornost na prehranu. Najbolji prehrambeni izvori su masna riba poput lososa, tune, skuše i sardina. Jedna porcija lososa može zadovoljiti veći dio dnevnih potreba. Drugi važni izvori uključuju žumanjak jajeta, gljive (posebno one izložene UV svjetlu) te namirnice obogaćene vitaminom D, poput mlijeka, biljnih napitaka i nekih vrsta jogurta. S obzirom na to da je manjak čest, liječnici i nutricionisti savjetuju provjeru statusa vitamina D i konzultacije oko eventualne suplementacije.Cink je esencijalni mineral koji stručnjaci često nazivaju "čuvarom" imunosnog sustava jer je neophodan za pravilan razvoj i funkciju svih imunosnih stanica. Čak i blagi nedostatak cinka može oslabiti obrambene mehanizme tijela. Istraživanja su pokazala da cink može inhibirati replikaciju virusa i skratiti trajanje prehlade. Budući da ga tijelo ne skladišti, svakodnevni unos je ključan. Kamenice su apsolutni rekorder po sadržaju cinka, no odlični izvori su i druge vrste morskih plodova, nemasno crveno meso i puretina. Za one koji preferiraju biljnu prehranu, sjemenke bundeve, indijski oraščići, slanutak i leća izvrstan su izbor. Čak i tamna čokolada s visokim udjelom kakaa može doprinijeti dnevnom unosu ovog važnog minerala.Osim navedenog trojca, za snažan imunitet ključni su i drugi nutrijenti. Proteini, sastavljeni od aminokiselina, predstavljaju gradivne blokove za imunosne stanice i antitijela. Njihov dovoljan unos osigurava se konzumacijom nemasnog mesa, ribe, jaja, mliječnih proizvoda, ali i mahunarki, orašastih plodova i proizvoda od soje. Probiotici, "dobre bakterije" koje nalazimo u jogurtu, kefiru i kimchiju, održavaju zdravlje crijevne mikroflore, što je temelj snažnog imuniteta. Antioksidansi, poput vitamina A (beta-karotena) iz batata, mrkve i špinata te vitamina E iz badema i sjemenki suncokreta, štite stanice od oštećenja i upala. Raznolika i šarena prehrana, bogata povrćem i voćem poput cikle, bobičastog voća i kelja, najbolji je način da osigurate širok spektar ovih zaštitnih spojeva.Iako je prehrana moćan alat, ona je najučinkovitija u kombinaciji sa zdravim životnim navikama. Stručnjaci s Cleveland Clinic naglašavaju da je za cjelovitu zaštitu potrebno usvojiti holistički pristup. To uključuje osiguravanje dovoljne količine sna, jer odraslima treba sedam do devet sati kako bi se tijelo regeneriralo i održalo imunosni sustav u punoj snazi. Redovita tjelesna aktivnost, čak i umjerena šetnja, potiče cirkulaciju i smanjuje rizik od kroničnih bolesti. Upravljanje stresom kroz tehnike opuštanja, meditaciju ili slušanje glazbe također je od vitalne važnosti, jer kronični stres dokazano slabi imunitet. Ne zaboravite na adekvatnu hidraciju, prvenstveno unosom vode i nezaslađenih biljnih čajeva, te redovito pranje ruku kao osnovnu mjeru prevencije širenja zaraze.Nova DIVA STYLE od 31. listopada na kioscima!
