Imunološki sustav je prva linija obrane našeg tijela, neumorni čuvar koji nas štiti od virusa, bakterija i drugih patogena. Iako je njegova funkcija iznimno složena, uvelike ovisi o našem načinu života, a ponajviše o prehrani. Budući da se čak 70 do 80 posto naših imunoloških stanica nalazi u crijevima, kvaliteta hrane koju unosimo izravno utječe na snagu naše obrane. Dok uravnotežena prehrana bogata cjelovitim namirnicama jača imunitet, neke uobičajene prehrambene navike mogu ga tiho, ali sustavno potkopavati, čineći nas podložnijima infekcijama, kroničnim upalama, pa čak i autoimunim bolestima. Razumijevanje tih grešaka prvi je korak prema izgradnji otpornijeg i zdravijeg organizma.Jedan od najvećih sabotera imunološkog sustava je prekomjeran unos dodanog šećera. Namirnice i pića s visokim udjelom dodanog šećera, poput sladoleda, kolača, bombona i zaslađenih napitaka, uzrokuju nagli porast razine šećera u krvi. To potiče proizvodnju upalnih proteina kao što su C-reaktivni protein (CRP) i interleukini, koji negativno utječu na imunološku funkciju. Visoke razine šećera u krvi mogu izravno ometati rad bijelih krvnih stanica, koje su ključne za borbu protiv infekcija, prisiljavajući ih da rade teže i manje učinkovito. Nadalje, šećer narušava zdravlje crijevne barijere i potiče neravnotežu dobrih bakterija, što može promijeniti imunološki odgovor i učiniti tijelo osjetljivijim na bolesti. Ograničavanje unosa šećera stoga nije samo pitanje tjelesne težine, već ključan potez za očuvanje snažnog imuniteta, što potvrđuju brojne studije dostupne na platformama poput Healthline.Slično šećeru, ultraprerađena, brza i pržena hrana predstavljaju ozbiljnu prijetnju. Ove namirnice često sadrže dugačak popis aditiva, poput emulgatora i zgušnjivača, koji mogu izmijeniti crijevnu mikrobiotu, oštetiti sluznicu crijeva i izazvati upale. Pržena hrana posebno je bogata štetnim spojevima poznatim kao napredni glikacijski krajnji produkti (AGEs), koji nastaju kada se šećeri i proteini zagrijavaju na visokim temperaturama. Visoke razine AGEs u tijelu doprinose upali i staničnom oštećenju, iscrpljuju antioksidativne mehanizme i slabe imunološki sustav. Brza hrana, osim što je nutritivno siromašna, može sadržavati i ftalate iz ambalaže, kemikalije koje ometaju rad hormona i slabe imunološki odgovor. Konzumacijom takve hrane, koja je često napravljena od rafiniranih žitarica bez vlakana, uskraćujemo dobrim crijevnim bakterijama hranu potrebnu za poticanje rada imunoloških stanica.Dvije navike koje se često podcjenjuju, a imaju snažan negativan utjecaj, jesu prekomjeran unos soli i alkohola. Prehrana bogata solju, tipična za zapadnjački način života koji se oslanja na prerađenu hranu i gotova jela, može potaknuti upalu tkiva i povećati rizik od autoimunih bolesti. Istraživanja su pokazala da visok unos soli povećava razinu upalnih markera i smanjuje protuupalni odgovor tijela. Previše natrija može čak umanjiti učinkovitost neutrofila, vrste imunoloških stanica koje se bore protiv bakterijskih infekcija. S druge strane, prekomjerna konzumacija alkohola izravno potiskuje imunološki sustav, kako navodi i UC Davis Health. Alkohol smanjuje broj i funkciju ključnih imunoloških stanica te narušava zdravlje crijevne flore. Čak i jedna noć prekomjernog pijenja može privremeno oslabiti obranu tijela, čineći vas ranjivijima na infekcije.Osim očitih krivaca, važno je obratiti pozornost i na vrstu masnoća te mesa koje konzumiramo. Zapadnjačka prehrana često obiluje omega-6 masnim kiselinama, koje se nalaze u suncokretovom, kukuruznom i sojinom ulju, a siromašna je protuupalnim omega-3 masnim kiselinama iz ribe, oraha i chia sjemenki. Ova neravnoteža potiče proizvodnju proupalnih spojeva koji mogu oslabiti imunološki odgovor. Sličan problem predstavljaju crveno i prerađeno meso poput slanine, hrenovki i salama. Ove namirnice bogate su zasićenim mastima koje mogu doprinijeti sustavnoj upali i narušiti imunološku funkciju. Probavom crvenog mesa u crijevima nastaje spoj TMAO, čije su visoke razine povezane s nezdravom crijevnom florom i oslabljenim imunitetom. Stoga se preporučuje ograničiti unos crvenog mesa na najviše dvije porcije tjedno, a prerađene mesne proizvode konzumirati samo povremeno.Zaštita i jačanje imunološkog sustava započinje na tanjuru. Izbjegavanjem prekomjernog unosa šećera, soli, alkohola te prerađene i pržene hrane, činimo golem korak prema boljoj otpornosti. Umjesto toga, fokus bi trebao biti na raznolikoj prehrani temeljenoj na cjelovitim namirnicama: svježem voću i povrću, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima, sjemenkama te kvalitetnim izvorima proteina. Čak i male, ali dosljedne promjene u prehrambenim navikama mogu napraviti veliku razliku u sposobnosti vašeg tijela da se uspješno bori protiv bolesti.
