Uravnotežena prehrana temelj je snažnog imuniteta, no moderan način života često nas gura prema odabirima koji ga sustavno potkopavaju, čineći nas podložnijima infekcijama, alergijama i kroničnim upalama. Iako ne postoji jedna čarobna namirnica koja će riješiti sve probleme, izbjegavanje određenih skupina hrane može drastično poboljšati prirodnu obranu tijela. Mnogi nisu ni svjesni da hrana koju svakodnevno konzumiraju, a koja se smatra normalnim dijelom prehrane, zapravo aktivno radi protiv njihova zdravlja, slabeći prvu liniju obrane od bolesti. Prepoznavanje ovih prehrambenih pogrešaka prvi je korak prema jačanju organizma i povratku vitalnosti.Jedan od najvećih krivaca za oslabljeni imunitet je prekomjeran unos dodanog šećera. Namirnice i pića s visokim udjelom šećera, poput kolača, slatkiša, sladoleda i zaslađenih napitaka, uzrokuju nagli porast glukoze u krvi. Takvo stanje potiče proizvodnju upalnih proteina u tijelu, kao što su C-reaktivni protein (CRP) i interleukini, koji negativno utječu na imunološku funkciju. Visoka razina šećera u krvi može izravno ometati rad bijelih krvnih stanica, zahtijevajući od njih da rade napornije kako bi se borile protiv infekcija. Nadalje, šećer dokazano šteti crijevnoj barijeri i potiče neravnotežu dobrih bakterija, što može promijeniti imunološki odgovor i učiniti tijelo osjetljivijim na patogene. Studije su povezale visoke razine šećera u krvi s oslabljenim imunitetom i kod osoba s dijabetesom i kod zdravih pojedinaca.Slično šećeru, ultraprerađena, pržena i brza hrana predstavljaju ozbiljnu prijetnju imunološkom sustavu. Ove namirnice često sadrže dugačak popis aditiva, poput emulgatora i zgušnjivača, koji mogu izmijeniti crijevnu mikrobiotu, oštetiti sluznicu crijeva i izazvati upalu. Pržena hrana, poput pomfrita ili pohanog mesa, bogata je štetnim spojevima poznatim kao napredni glikacijski krajnji produkti (AGEs). Oni nastaju tijekom kuhanja na visokim temperaturama i, ako se njihova razina u tijelu previsoka, mogu doprinijeti upalama i oštećenju stanica. Brza hrana, osim što je siromašna nutrijentima, često sadrži i kemikalije poput ftalata koji mogu dospjeti iz ambalaže u hranu i poremetiti endokrini sustav te oslabiti imunološki odgovor. Prema Franciscan Health stručnjacima, takva hrana ubija dobre bakterije u crijevima, dopuštajući lošima da se razmnože.Prehrana bogata solju, tipična za zapadnjački način života koji se oslanja na gotova jela, čips i brzu hranu, također može narušiti imunološku funkciju. Prekomjeran unos natrija ne samo da opterećuje kardiovaskularni sustav, već može potaknuti upalu tkiva i povećati rizik od razvoja autoimunih bolesti poput reumatoidnog artritisa ili multiple skleroze. Istraživanja su pokazala da prehrana s visokim udjelom soli povećava razinu upalnih markera u krvi i smanjuje razinu protuupalnih proteina. Sol također može izravno utjecati na stanice koje se bore protiv infekcija, čineći ih manje učinkovitima. Smanjenje unosa soli i izbjegavanje preslane prerađene hrane stoga je ključan korak za očuvanje zdravlja imuniteta.Zapadnjačka prehrana često obiluje omega-6 masnim kiselinama, koje se nalaze u uljima poput suncokretovog, kukuruznog i sojinog, dok istovremeno oskudijeva omega-3 masnim kiselinama iz masne ribe, oraha i lanenih sjemenki. Iako su obje vrste masti potrebne tijelu, njihov disbalans potiče proizvodnju proupalnih spojeva koji mogu oslabiti imunološki odgovor. Uz to, prehrana se često temelji na rafiniranim žitaricama poput bijelog kruha, tjestenine i peciva. Tijekom procesa rafiniranja, žitaricama se oduzimaju vlakna i hranjive tvari. Vlakna su ključna jer hrane dobre bakterije u crijevima, koje, kako navodi Healthline, stimuliraju imunološke stanice da bolje rade. Nedostatak vlakana dovodi do neravnoteže u crijevnoj mikrobioti, što izravno slabi imunitet.Pretjerana konzumacija alkohola, čak i povremeno opijanje, može značajno narušiti obrambene mehanizme tijela. Alkohol smanjuje broj zdravih crijevnih bakterija, može utjecati na proizvodnju imunoloških stanica i čini tijelo ranjivijim na infekcije. Slično tome, prehrana bogata crvenim i prerađenim mesom, poput slanine, hrenovki i salama, povezana je s povećanom upalom u tijelu. Ove namirnice, osobito ako su pripremljene na visokim temperaturama, također sadrže visoke razine spomenutih AGEs spojeva. Ograničavanje unosa crvenog mesa na najviše dvije porcije tjedno i izbjegavanje mesnih prerađevina može značajno doprinijeti smanjenju sistemske upale i jačanju imuniteta.