Iako su gripa i prehlada virusne bolesti dišnog sustava sa sličnim simptomima, uzrokuju ih potpuno različiti virusi. Prehladu može uzrokovati jedan od preko 200 virusa, dok gripu uzrokuje isključivo virus influence. Najvažnija razlika, koju većina ljudi osjeti na samom početku, jest naglost pojave simptoma. Dok se prehlada razvija postupno tijekom nekoliko dana s blagim umorom i grloboljom, gripa udara iznenada i svom snagom. U samo nekoliko sati možete prijeći iz stanja potpunog zdravlja u tešku bolest, osjećajući se kao da vas je "preгазио vlak". Ovaj nagli i dramatičan početak prvi je i najpouzdaniji znak da se vjerojatno ne radi o običnoj prehladi.Ključni pokazatelji koji jasno razdvajaju ove dvije bolesti su visoka temperatura i bolovi u tijelu. Gripu gotovo uvijek prati nagli skok temperature, često iznad 39°C, uz zimicu i drhtavicu, dok je kod prehlade povišena temperatura rijetka, a ako se i javi, obično je blaga. Uz to, gripu karakteriziraju intenzivni i iscrpljujući bolovi u mišićima i zglobovima te jaka glavobolja. Osjećaj potpune iscrpljenosti i nemoći, koji vas tjera da ostanete u krevetu, tipičan je za gripu i može potrajati tjednima. S druge strane, prehlada može uzrokovati blagi umor, ali rijetko takvu razinu slabosti koja bi vas spriječila u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.Respiratorni simptomi također pomažu u razlikovanju. Prehlada se najčešće manifestira kroz curenje i začepljenost nosa, kihanje i grlobolju, koji su obično prvi i dominantni simptomi. Kod gripe, ovi su simptomi rjeđi i slabije izraženi. Umjesto toga, tipičan je suh, nadražujući i bolan kašalj koji se javlja od samog početka bolesti i može biti vrlo intenzivan. Dok su kod prehlade gastrointestinalni problemi poput povraćanja i proljeva iznimno rijetki, kod gripe se mogu pojaviti, osobito kod djece. Važno je znati da antibiotici ne djeluju ni na prehladu ni na gripu jer su obje bolesti uzrokovane virusima, a ne bakterijama.Iako većina zdravih ljudi preboli gripu unutar tjedan do dva, ona je daleko ozbiljnija bolest od prehlade zbog potencijalnih komplikacija. Gripa može dovesti do teških stanja poput upale pluća, upale sinusa, bronhitisa, pa čak i upale srčanog mišića (miokarditis) ili mozga (encefalitis). Posebno su ugrožene rizične skupine: starije osobe, trudnice, mala djeca i osobe s kroničnim bolestima poput astme, dijabetesa ili srčanih oboljenja. Prema podacima Cleveland Clinic, ove skupine imaju značajno veći rizik od hospitalizacije i životno ugrožavajućih ishoda. Godišnje cijepljenje protiv gripe ostaje najbolja zaštita od teških oblika bolesti i njenih komplikacija.Većina slučajeva gripe može se liječiti kod kuće odmorom i unosom tekućine, no postoje znakovi upozorenja koji zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć. Odrasle osobe trebaju se odmah javiti liječniku ako osjete otežano disanje ili kratak dah, bol ili pritisak u prsima, iznenadnu vrtoglavicu ili zbunjenost, napadaje ili ako se simptomi, poput temperature i kašlja, poboljšaju pa se naglo vrate i pogoršaju. Kod djece, alarmantni znakovi uključuju ubrzano disanje, plavičastu boju usana, bol u prsima, dehidraciju (suha usta, nedostatak suza pri plakanju), izostanak mokrenja, jaku bol u mišićima i svaku temperaturu kod djece mlađe od 12 tjedana. Ako pripadate nekoj od rizičnih skupina, preporučuje se javiti liječniku čim se pojave prvi simptomi gripe.Za brži oporavak od gripe ili prehlade ključni su odmor i hidratacija. Ostanite kod kuće kako biste izbjegli širenje virusa i omogućili tijelu da se bori protiv infekcije. Pijte puno tekućine poput vode, čaja i juhe kako biste spriječili dehidraciju. Za ublažavanje simptoma možete koristiti lijekove bez recepta poput paracetamola ili ibuprofena za snižavanje temperature i ublažavanje bolova, sprejeve za nos za odčepljivanje ili pastile za grlo. Važna je i prevencija, koja uključuje redovito pranje ruku, izbjegavanje dodirivanja lica te kašljanje i kihanje u lakat ili maramicu. Kako savjetuje i Mayo Clinic, najbolja prevencija gripe je godišnje cijepljenje, koje se preporučuje svima starijima od šest mjeseci.
