Ono što se nalazi na tanjuru moglo bi imati mnogo veći utjecaj na kvalitetu života nego što smo dosad mislili. Novo istraživanje pokazalo je da starije osobe koje se pridržavaju mediteranske prehrane imaju višu razinu psihološkog blagostanja, bolju otpornost na stres i snažniji osjećaj zadovoljstva životom.Znanstvenici su pratili više od tri tisuće odraslih osoba u dobi između 50 i 90 godina u Engleskoj kako bi istražili povezanost prehrambenih navika i mentalnog zdravlja. Sudionici su ispunjavali upitnike kojima su se procjenjivali različiti aspekti dobrobiti – od osjećaja svrhe i samostalnosti do zadovoljstva svakodnevnim životom i osjećaja kontrole.Njihove prehrambene navike uspoređene su s tradicionalnim mediteranskim načinom prehrane koji se temelji na velikom unosu voća, povrća, mahunarki, cjelovitih žitarica, ribe, orašastih plodova i ekstra djevičanskog maslinovog ulja, uz manji unos crvenog mesa i procesirane hrane.Rezultati, objavljeni u časopisu BMJ Open, pokazali su da su osobe koje su se najviše pridržavale mediteranske prehrane imale značajno bolje rezultate kada je riječ o psihološkom blagostanju. Povezanost je ostala prisutna čak i nakon što su znanstvenici uzeli u obzir čimbenike poput tjelesne aktivnosti, prihoda, obrazovanja, pušenja i općeg zdravstvenog stanja.Posebno zanimljiv dio istraživanja odnosio se na razdoblje pandemije bolesti COVID-19, kada je velik broj ljudi doživio pad raspoloženja i povećanu razinu stresa. Iako se emocionalno blagostanje smanjilo kod gotovo svih sudionika, osobe koje su se hranile prema principima mediteranske prehrane doživjele su znatno blaži pad.Stručnjaci vjeruju da se razlog krije u snažnom protuupalnom djelovanju ove prehrane. Namirnice poput maslinovog ulja, ribe, orašastih plodova i povrća bogate su omega-3 masnim kiselinama, polifenolima i antioksidansima koji mogu pomoći u smanjenju kronične upale u organizmu.Uloga crijeva također postaje sve važnija u razumijevanju veze između prehrane i raspoloženja. Mediteranski način prehrane obiluje vlaknima i biljnim spojevima koji hrane korisne bakterije u crijevima, a zdrava crijevna mikrobiota povezuje se s boljom regulacijom hormona koji utječu na raspoloženje, uključujući serotonin.Ova otkrića dio su šireg trenda istraživanja koja pokazuju kako životne navike mogu imati važnu ulogu u prevenciji kognitivnog pada i očuvanju mentalnog zdravlja. Neke ranije studije sugeriraju da mediteranska prehrana može biti povezana i s manjim rizikom od razvoja neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti, osobito kod osoba s povećanim rizikom.Ipak, znanstvenici upozoravaju da rezultati ne znače kako jedna vrsta prehrane može potpuno spriječiti bolesti ili zamijeniti medicinske tretmane. Istraživanje se temeljilo na prehrambenim navikama koje su sudionici sami prijavljivali, a budući da je riječ o opservacijskoj studiji, ne može se sa sigurnošću dokazati izravna uzročna veza.Unatoč tome, stručnjaci se slažu da je mediteranska prehrana jedan od najcjelovitijih obrazaca prehrane koji istodobno podržava zdravlje srca, mozga i cijelog organizma. Uz raznolike biljne namirnice, kvalitetne masti i dovoljno proteina, ona bi mogla biti jedan od najjednostavnijih načina da se dugoročno ulaže u zdravije i zadovoljnije starenje.
