Godinama slušamo kako su uravnotežena prehrana i redovita fizička aktivnost jedini put do vitke linije i zdravlja. Iako je to neosporna istina, najnovija istraživanja bacaju svjetlo na treći, tihi stup zdravog života koji mnogi od nas zanemaruju: san. Velika meta-analiza znanstvenih radova pokazala je da osobe koje redovito spavaju manje od šest sati noću imaju čak 55 posto veći rizik od razvoja pretilosti u usporedbi s onima koji spavaju preporučenih sedam do devet sati. U užurbanom načinu života, gdje se san često doživljava kao luksuz, a ne kao biološka potreba, ova brojka služi kao ozbiljno upozorenje. Kronični umor nije samo problem koncentracije i raspoloženja; on aktivno sabotira sve vaše napore uložene u teretani i kuhinji, pokrećući niz biokemijskih procesa koji vas tjeraju da se debljate.No, što se točno događa u tijelu kada mu uskratimo prijeko potreban odmor? Ključ leži u dva moćna hormona koji reguliraju naš apetit: grelin i leptin. Grelin, poznat i kao "hormon gladi", signalizira mozgu da je vrijeme za obrok, dok leptin, "hormon sitosti", javlja da smo siti. Nedostatak sna opasno narušava ovu osjetljivu ravnotežu. Razine grelina naglo rastu, zbog čega osjećamo intenzivnu glad čak i kada našem tijelu realno ne treba energija. Istovremeno, razine leptina padaju, pa osjećaj sitosti nakon obroka izostaje ili je znatno slabiji. Ova hormonalna oluja rezultira ne samo povećanim apetitom, već i žudnjom za specifičnom vrstom hrane, onom bogatom kalorijama, mastima i ugljikohidratima. Jedna studija je zabilježila da su ispitanici, nakon samo nekoliko noći kraćeg sna, unosili u prosjeku i do 550 kalorija više dnevno, nesvjesno posežući za nezdravim grickalicama i većim porcijama.Osim što potiče apetit, manjak sna pokreće i opasne promjene u metabolizmu. Već nakon jedne neprospavane noći, sposobnost našeg tijela da učinkovito koristi inzulin može biti smanjena, što je stanje slično predijabetesu. Kada stanice postanu otporne na inzulin, glukoza iz krvi teže ulazi u njih kako bi se iskoristila za energiju. Taj višak šećera u krvotoku tijelo zatim pretvara u masne kiseline i pohranjuje u masno tkivo, što izravno vodi debljanju. Povrh svega, kronična neispavanost potiče lučenje kortizola, hormona stresa, koji ne samo da dodatno remeti razinu šećera u krvi, već i potiče nakupljanje masnog tkiva na najopasnijem mjestu, području trbuha. Time se stvara začarani krug u kojem umor usporava metabolizam, a tijelo postaje stroj za skladištenje, a ne sagorijevanje masti.Možda najporažavajući podatak za sve koji se trude smršavjeti dolazi iz studije koja je usporedila dvije skupine ljudi na identičnoj kalorijski ograničenoj dijeti. Jedina razlika bila je u trajanju sna: jedna skupina spavala je 8,5 sati, a druga samo 5,5 sati. Rezultati su bili zapanjujući. Iako su obje grupe izgubile sličan broj kilograma, sastav izgubljene mase drastično se razlikovao. Grupa koja je dovoljno spavala izgubila je znatno više masnog tkiva. S druge strane, neispavana skupina izgubila je čak 55 posto manje masti i, što je još gore, 60 posto više dragocjene mišićne mase. Drugim riječima, nedostatak sna tjera tijelo da se tijekom dijete rješava mišića umjesto masti, što usporava metabolizam i gotovo jamči povratak izgubljenih kilograma. Stoga, ako želite da se vaš trud isplati, osiguravanje kvalitetnog sna od sedam do devet sati nije opcija, već apsolutni prioritet, jednako važan kao svaki obrok i svaki trening.
