U ravnoteži crijeva leži snaga imuniteta

U ravnoteži crijeva leži snaga imunitetaKako temperature padaju, raste broj respiratornih infekcija i antibiotika na recept. Magistra farmacije Lucija Majetić objašnjava zašto njihova neopravdana primjena može narušiti imunitet i zašto je važno zaštititi crijevnu mikrobiotu. Ušli smo u doba godine kada dišni putovi i imunitet prolaze ozbiljan test izdržljivosti. Sezona prehlada, viroza i grlobolja često donosi i povećanu potrošnju antibiotika, lijekova koji učinkovito djeluju protiv raznih bakterijskih upala u našem organizmu, ali pritom uništavaju i dobre bakterije koje su u službi zaštite našeg organizma. O tome kako se odgovorno odnositi prema antibioticima, kada ih doista trebamo, kako ih konzumirati te kako zaštititi crijevnu mikrobiotu tijekom terapije razgovarali smo s magistrom farmacije Lucijom Majetić.Zamke koje stoje iza antibiotikaLucija Majetić naglašava da su antibiotici neizostavni u liječenju bakterijskih infekcija, ali upozorava kako se u većini zimskih respiratornih bolesti radi o virusnim uzročnicima, kod kojih antibiotici nemaju učinka. Nepotrebno uzimanje antibiotika, osim što narušava mikrobiotu, može potaknuti razvoj bakterijske rezistencije.– Kada se antibiotici često, nepotrebno ili nepravilno koriste, bakterije „nauče” preživjeti njihovo djelovanje. S vremenom postaju otporne, pa lijek koji je nekada uspješno liječio infekciju više nema učinka. Znanstvenici upozoravaju na mogućnost ulaska u tzv. postantibiotsko razdoblje, odnosno vrijeme u kojem bi neke danas bezazlene infekcije ponovno mogle postati potencijalno smrtonosne jer dostupni antibiotici više ne bi djelovali – poručuje Lucija Majetić.Kada je riječ o liječenju djece, Majetić navodi da znanstvena istraživanja potvrđuju kako nepotrebna upotreba antibiotika može povećati rizik od alergija, astme, ekcema i metaboličkih poremećaja.Kako pravilno uzimati antibiotik?Tijekom terapije antibioticima u organizmu se, osim patogena, uništavaju i „dobre” bakterije koje čine našu crijevnu mikrobiotu, prirodnu obrambenu liniju i temelj snažnog imuniteta. Kako objašnjava Majetić, antibiotici mogu poremetiti ravnotežu crijevne mikrobiote, što se očituje kao nadutost, proljev, mučnina ili grčevi, ali disbioza se može pojaviti i na drugim sluznicama: u usnoj šupljini, rodnici, koži i dišnim putovima (što pogoduje gljivičnim infekcijama ili upalama). Prve promjene mogu se pojaviti već nakon nekoliko dana, a do potpunog oporavka mikrobiote može proći i nekoliko tjedana nakon završetka terapije.Stoga, važno je pravilno uzimati antibiotik, ali i svome tijelu dati mogućnost da se sačuva i oporavi od nuspojava.– Način uzimanja antibiotika ovisi o vrsti djelatne tvari i farmaceutskom obliku, kao i o tome utječe li hrana na njegovu apsorpciju i podnošljivost. Neki se antibiotici mogu uzimati neovisno o obroku, dok se drugi preporučuju uz hranu. Određene skupine antibiotika ne smiju se uzimati istodobno s mliječnim proizvodima ili dodacima kalcija, magnezija, željeza i cinka jer ovi minerali stvaraju komplekse koji smanjuju učinkovitost lijeka – objašnjava Majetić te preporučuje da se antibiotik uzima s punom čašom vode, u točno propisanim razmacima i tijekom cijelog propisanog liječenja, a savjetuje i uvođenje probiotika. Prema njezinim riječima, probiotik je najbolje uzimati s vremenskim razmakom od antibiotika, oko 2 sata prije ili 3 sata nakon doze, kako bi korisne bakterije imale vremena preživjeti i naseliti crijeva.Iako pacijenti često posežu i za kefirom kao prirodnim izvorom probiotika, objašnjava magistra farmacije, koncentracija živih kultura u fermentiranim napitcima znatno je niža nego u ciljanim probiotičkim pripravcima. Za učinak jednak onome probiotika, trebalo bi popiti 2 do 3 litre kefira dnevno, što u praksi nije izvedivo. Zato se uz antibiotsku terapiju preporučuje ciljana probiotička suplementacija, tijekom i najmanje 2 do 4 tjedna nakon završetka liječenja. Probioticima do boljeg imuniteta– Redovito uzimanje probiotika može pomoći u jačanju otpornosti i smanjenju učestalosti infekcija, osobito dišnih i probavnih. Probiotici osiguravaju raznolikost mikroorganizama, jačaju crijevnu barijeru i smanjuju upalne procese, što je korisno i ako kasnije dođe do terapije antibioticima – savjetuje Majetić.Stoga, kako bi se tijekom terapije antibioticima očuvala ravnoteža crijevne mikrobiote i smanjio rizik od probavnih tegoba, stručnjaci preporučuju uvođenje ciljane probiotičke suplementacije. Jedan od provjerenih izbora u takvim situacijama su Biorela <a href="https://www.biorela.hr/product/biorela/" rel="noopener noreferrer" target="_blank">AB probiotici s HOWARU® Restore sojem</a>, poznati po svojoj ekstra snažnoj formuli koja sadrži više od 20 milijardi dobrih* bakterija u kombinaciji s inulinom, prirodnim prebiotikom koji potiče njihov rast i djelovanje. Ova unaprijeđena formulacija, s ciljanim sojevima bakterija, pogodna je za odrasle, djecu stariju od 3 godine i trudnice, a dolazi u biljnim kapsulama, što je čini praktičnim i sigurnim izborom za svakodnevnu primjenu. Za brzo dovođenje probave u ravnotežu dovoljna je jedna kapsula dnevno, a tijekom liječenja antibioticima potrebno ju je uzimati 1 sat prije ili 3 sata nakon uzimanja antibiotske terapije. Uravnotežena crijevna flora važan je saveznik snažnog imuniteta, a pravilno odabrani probiotik, kako savjetuje i magistra farmacije Lucija Majetić, može biti ključna podrška organizmu, posebno u sezoni prehlada i pojačanog stresa.*nepatogene bakterije prirodno prisutne u probavnom sustavu Sadržaj nastao u suradnji s Milsingom.