Luksuz u Kini više nije isključivo povezan s kupnjom, već je definitivno postao iskustvo. Najnovija prostorna intervencija kuće Louis Vuitton, simbolično nazvana The Louis, otvorena je u središtu šangajske trgovačke avenije Nanjing Road. Riječ je o impresivnoj strukturi visokoj 30 metara, oblikovanoj poput futurističkog broda, u kojoj se ne nalazi klasična trgovina, već izložbeni prostor, kafić i scenografija osmišljena za digitalne sadržaje.Ovim se potezom luksuzni segment sve više okreće personaliziranim, vizualno atraktivnim i kulturološki kontekstualiziranim oblicima prisutnosti.Takva transformacija dio je šireg odgovora grupacije LVMH na usporavanje potrošnje luksuznih proizvoda u Kini. Prema podacima konzultantske kuće Bain & Company, kinesko tržište luksuza u 2023. zabilježilo je pad veći od 18 %, dok se tijekom 2025. predviđa stagnacija. Kupovna moć ne izostaje, no potrošačke navike se mijenjaju, točnije kupci sve češće traže iskustvo, a ne samo proizvod. Naime, više se ne radi o pukoj prodaji torbica i cipela, već je tu ključan i taj čitavi emotivni paket koji uokviruje sami predmet.Anna Wintour nekad i sad: Kako se legendarna modna urednica mijenjala tijekom godina!"Publika danas očekuje emocionalnu povezanost s brendom, nešto što nadilazi čistu transakciju", ističe Patrice Nordey iz šangajske savjetodavne agencije Trajectry.Takav pristup sve se češće očituje i u djelovanju drugih luksuznih kuća: Prada u Šangaju otvara restoran u suradnji s redateljem Wong Kar Waiem, Dior u Chengduu lansira kafić, a Tiffany & Co. spaja zatvaranje manjih prodajnih mjesta s otvaranjem spektakularnih „flagship“ prostora.Iako su pojedini brendovi najavili povlačenje iz manjih kineskih gradova (Gucci zatvara deset trgovina), riječ je više o promišljenom redefiniranju tržišne strategije nego o povlačenju s tržišta. Fokus se prebacuje na ekskluzivne formate, poput privatnih salona (Salon Privé) u koje se pristupa isključivo uz pozivnicu, čime se dodatno pojačava dojam rijetkosti i prestiža.Taj pomak prema iskustvenom okviru potvrđuju i brojke: dok je tržište osobnih luksuznih proizvoda u 2024. godini palo za 1–3 %, segment iskustvenog luksuza bilježi rast od 5 %.Luksuz se sve više konzumira kroz arhitektonski oblikovane prostore, restorane, kulturne sadržaje i prostorno dizajnirane trenutke.U vremenu usporenog rasta, luksuzni brendovi ne odustaju, već naprotiv, ulažu u oblikovanje dugoročnih odnosa s publikom. Kroz inovativna iskustva, redefiniranje značenja luksuza i pomicanje granica fizičkog i digitalnog prostora, stvaraju novu eru luksuza: onu u kojoj je kupac prije svega senzibilna, misaona osoba, a ne samo nositelj kupovne moći.
