Restaurirana dvorana Salon d’Honour muzeja Grand Palais petog prosinca 2014.godine postala je sjedište umjetnosti, mode i luksuza koje predstavlja kuća Cartier izložbom “Style And History”. Muzej u Parizu tako je postao domaćin luksuzne izložbe koja će predstavlja čak tisuću predmeta iz Cartierove riznice. Dvorana u kojoj se inače održavaju modne revije pokazala se odličnim odabirom za izložbu ovakva kapaciteta. Svaki od eksponata priča svoju priču i priču razdoblja iz kojeg potječe, a neki su izložbeni primjerci posuđeni iz francuskih fundacija, knjižnica i muzeja, ali i privatnih kolekcija. Dvadesetak komada nakita posuđeno je iz privatne kolekcije monegaške kneževske obitelji, a nekoć ih je nosila prekrasna Grace Kelly. Posjetitelji izložbe mogli su pogledati i nakit pripadnica društvene elite Daisy Fellowers, Mone Bismarck, vojvotkinje od Windsora ili intrigantne kraljice industrije žitnih pahuljica Marjorie Merriweather Post. Glumice Liz Taylor i Maria Felix, pak, najpoznatije su ljubiteljice Cartierova nakita u svijetu filma.Iako je utemeljitelj draguljarskog carstva bio Louis Francois, tek je njegov unuk Louis Pierre Cartier odgovoran za razvoj tvrtke. Otvaranje draguljarnice na pariškoj adresi Rue de la Paix 13 u studenom 1899. godine bilo je pun pogodak za poduzetnog Louisa. Izložbeni prostor i trgovina uređeni u neoklasičnom stilu postali su središnje mjesto okupljanja trendsetera, među kojima su bili pripadnic kraljevske obitelji, plemstvo i popularni glumci.Nekoliko komada nakita posebno je ostalo u sjećanju modnog svijeta. Dijamantna ogrlica koji je naručio maharadža od Patiale iz Pandžaba, ekstravagantni Bhupinder Singh, broš pantere izrađen za Wallis Simpson, vojvotkinju od Windsora, šarena linija i ogrlica “Tutti Frutti” od rubina koju je nosila i Liz Taylor samo su neki od ekstravagantnih eksponata koji će biti prikazani u Salonu d’Honour.Malo je poznato da su ovi danas najpoznatiji dragulji svoje ishodište imali u filozofiji arhitektonskog dizajna. Louis je svojim zaposlenicima dopuštao da ulaze u Cartierovu knjižnicu radi upoznavanja s građom.No njegovi dizajneri i osoblje od svega su se najviše očaravali nacrtima građevina i ulica, a najmanje klasičnim dizajnom dragulja. Fascinirao ih je Zimski dvorac u Sankt Peterburgu, španjolska arhitektura, Francuska 17. stoljeća, ali i art nouveau. Taj umjetnički pravac i njegove vijugave linije utjecale su na Cartierov dizajn za razliku od kićenog rokokoa i neoklasicizma čiji su pobornici bili Faberge, Boucheron i Chaumet. Skice iz knjižnice učestalo su spominjale jedno ime– Louis XVI. Demode izgled i utjecaj Marije Antoanete blijedili su, a stil ovog francuskog kralja, mješavina neoklasične strogoće i galantnog stila, fascinirao je sve pa i samog Louisa Cartiera. Točnije, Cartier je izuzeo bitne značajke tog stila i upotpunio ga u Garland – stil koji je kreirao u suradnji s povjesničarom Hansom Nadelhofferom. Značajke su bile dijamanti, vijugavi oblici i velike ogrlice delikatne izrade.Nakon feminističkog pokreta u dvadesetima, kada su žene odbacile korzete i objeručke prihvatile cigarete, Cartier se okrenuo drugačijem stilu. Moderni stil obilježili su lakši materijali od onih korištenih u stilu Garland, a u isto vrijeme kuća Cartier počela je proizvoditi funkcionalne modne dodatke poput kutijica za duhan, putnih torbi i naravno – satova. Modeli Santos, prvi ručni sat, i Thank, koji glumac Rudolph Valentino nije skidao s ruke, do danas su ostali zaštitni znak Cartiera koji sam stoji kao simbol klasičnog bezvremenskog stila.
