Komunikacijska si stručnjakinja već deset godina, lani si i doktorirala, mama si dvoje male djece, supruga. Čujemo da pišeš knjigu, a nama se čini da bi o tebi trebalo napisati jednu. Kako sve to stižeš? Imaš li pomoć obitelji ili je sve u dobroj organizaciji?– Istina, lijepo zvuči, čak se i ja malo zamislim. No, kada već u ranim tridesetima postaneš dio znanstvene zajednice, tvoj trud i rad prizna struka, a tvoj uspjeh postane inspiracija drugima, shvatiš da si ipak napravio nešto vrijedno spomena. Dodamo li tome i ulogu supruge i majke dvoje prekrasnih malih anđela, mogu samo reći da sam ponosna i iznimno zahvalna Onome Gore što je sve to lijepo posložio… Smatram kako mi je vlastita upornost, požrtvovnost i dobra organizacija itekako pomogla ostvariti svojevrsni balans između komunikacijskih projekata i meni najdraže uloge mame. Postavila sam si jasan cilj kako se želim profesionalno izgraditi i na tome svakodnevno ustrajem, pa sam tako još s Brunom u trbuhu radila na doktoratu, a danas s dvomjesečnim Rokom završavam svoju prvu knjigu… Jednostavno svaki dan vidim kao novu priliku, svaki projekt kao novi izazov i hrabro grabim naprijed. Vjerujem kako određene “male” pobjede, poput uspješno provedene komunikacijske kampanje, objavljenog znanstvenog rada i djeteta od tri godine koje već piše i čita pokoju riječ, pokazuju kako radimo nešto dobro.Radiš u HAMAG-BICRO-u na promociji hrvatskih inovacijskih projekata. Koliko su jaki naši inovatori i na čiji si uspjeh najviše ponosna?– Već gotovo deset godina, radeći u ključnoj Vladinoj agenciji za podršku poduzetništvu, ustrajno se zalažem za sustavnu, stratešku i koordiniranu komunikaciju hrvatskih poduzetnika na svjetskoj pozornici. Hrvatski tradicionalni izumiteljski duh, brojni inovatori koji su kroz povijest svojim izumima više puta zadužili svijet te snažan inovacijski potencijal hrvatskih tehnoloških inovacija, nedvojbeno upućuju kako Hrvatska mora iskoristiti inovativnost kao svoju dodatnu vrijednost u kreiranju imidža zemlje. Jačanje ugleda zemlje i njezine kulture inovacija stvara se upravo kroz priče o sjajnim idejama te uspješnoj realizaciji istih u inovacije koje javnost i mediji rado prenose svijetu. Osobno me svakodnevno inspiriraju mladi i sposobni ljudi, inovativni poduzetnici, startupovi koji svoje ideje razvijaju u inovativne proizvode kojima osvajaju globalno tržište. Smatram kako je svijetu potrebno komunicirati jedinstvenu poruku koja će, osim tradicionalnih diplomatskih aktivnosti i fokusiranja na turizam, obuhvatiti i područje inovativnosti, bilo kroz jačanje promocijskih ili gospodarskih aktivnosti. Prije svega, potrebno je osvijestiti javnost o tradicionalnom hrvatskom izumiteljskom talentu, hrvatskim inovacijama i inovatorima. Jedan od načina je učiniti Teslu, Boškovića, Vrančića, Rimca, Lauca, Primorca, Sabola i brojne druge perjanice hrvatske inovativnosti, ambasadorima hrvatske inovativnosti. Stoga me neizmjerno veseli komunicirati medijima i široj javnosti uspješne priče o ljudima koji svojim radom, trudom i sposobnošću svakodnevno pokazuju da se u Hrvatskoj može uspjeti.Što još možemo napraviti kako bi se kvalitetnim startupovima dao vjetar u leđa? Je li dovoljna samo ideja, koliko je važno da budu dobri menadžeri i shvaćaju li to naše mlade nade?– Za uspjeh poslovanja, sama ideja nije dovoljna. Upravo o tome pišem u svojoj prvoj knjizi gdje spominjem taj svojevrsni fenomen inovativnosti kojim se pokazuje kako svaka ideja nije inovacija, kako izum i invencija nisu sinonim za inovaciju te kako inovacija kao takva postoji tek kada je implementirana na tržište. Nažalost, Hrvatska nedovoljno koristi inovativnost u kreiranju svog imidža, odnosno nedovoljno promovira vlastite izumitelje, inovatore i inovacije kako bi ih javnost bolje upoznala, povezala s Hrvatskom i doživjela ih kao ambasadore hrvatske inovativnosti u svijetu. Uzrok tome može se kriti u fenomenu male i mlade zemlje, slabo razvijenim međunarodnim odnosima, političkim i gospodarskim (ne)prilikama i pomanjkanju sustavne i strateške komunikacije u izgradnji samog identiteta i imidža zemlje. Upravo podizanjem svjesnosti javnosti o hrvatskim izumima i inovatorima, Hrvatska može postati domovina svojevrsnog izumiteljskog talenta, a stvaranjem poticajnog okruženja za daljnji razvoj inovativnosti i zemlja u koju će investitori rado ulagati. Doktorat iz komunikacijskih znanosti temeljila sam upravo na području komunikacije inovativnosti za koje sam i znanstveno dokazala da Hrvatska ima potencijal, priliku i mogućnost komunikacije svoje jedinstvenosti, posebnosti i autentičnosti.Pripadaš mlađoj generaciji poslovnih žena. Ipak, jesi li se susrela s predrasudama prema ženama s karijerom i smatraš li da nam je u biznisu teže nego muškarcima? Naime, ako gledamo statistike, žene su generalno obrazovanije, a istovremeno slabije plaćene od muških kolega, u financijskom sektoru razlika je najveća, čak i do 25 posto. Što općenito misliš o našem društvu kada je u pitanju ravnopravnost žena?– Za razliku od ostalih sektora u društvu, područje odnosa s javnošću i komunikacije danas zapravo predstavlja ogledan primjer većinske zastupljenosti žena, bilo da je riječ o vodećim pozicijama ili onim nižeg stručnog kadra. Iz osobnog iskustva mogu reći kako se u svijetu PR-a ženski glas itekako čuje te kako svakodnevno svjedočimo uspjehu i sposobnosti snažnih žena u komunikacijskoj industriji. Istaknula bih svakako iznimno slabu zastupljenost žena primjerice u ICT industriji, odnosno informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. Hrvatska u ovom kontekstu slijedi svjetski trend gdje su i dalje poslovi programera, developera i razvojnih tehnologa rezervirani upravo za muškarce. Iznimka ovom pravilu je svakako naša tvrtka Bellabeat, najbolji zdravstveni startup u Europi, koji zapošljava više od 65% žena u high-techu. Mislim da naše vrijeme tek dolazi.Uz tvoj tempo i obaveze, ima li uopće slobodnog vremena i kako ga najradije provodiš? Kako se opuštaš?– Rijetko. Kod nas zapravo postoji nepisano pravilo kako su vikendi rezervirani isključivo za našu malu obitelj. Vikende ne dam nikome! To je vrijeme kada se najviše opuštamo bijegom iz grada, volimo istraživati nova mjesta, otići u prirodu ili jednostavno ostajemo ispijati dobru kavicu na jednoj od naših kvartovskih terasa. Neko daleko putovanje, morsko plavetnilo i moja Hercegovina za mene predstavljaju istinski odmor za dušu, moje mirno utočište. Nažalost, zbog cijele situacije oko korone, sve ovo je za sada na čekanju.Uvijek si super skockana. Koja su tvoja zlatna pravila šopinga? I kako zapravo najviše voliš kupovati (online, offline, putovanja...)?– Ovo je jako lijep kompliment, hvala. Volim pametno kupovati, uložiti u dobar komad odjeće poput dobrog kaputa, torbe, cipela ili tenisica. To sam još od mame naučila, uvijek sam morala imala toplu jaknu i kvalitetne kožne čizme, iako su meni u tom trenutku možda bile najružnije na svijetu. Uvijek volim imati dobre basic komade koje upotpunjujem trendovskim modnim dodacima kojima moj stil da “zeleno svjetlo”. Dugo sam se odupirala online kupovini čisto iz razloga što sam, poput svakog Hrvata i njegova načina ispijanja kave, uživala u tom ritualu šetnje po dućanima, kupnje nekog zaboravljenog modela na sniženju, škicanja i onog što mi ne treba… Korona me prebacila na online i priznajem da uživam.Imaš li u glavi uvijek unaprijed složenu kombinaciju za neku priliku ili to ostavljaš za zadnji čas? Imaš li favorite u ormaru koji uvijek spašavaju situaciju?– Budući da je moj posao dosta turbulentan i nerijetko se dogodi da opušten dan u uredu zamijene poslovni sastanci ili određeno diplomatsko primanje, uvijek volim uz sebe imati dobar sako i cipele s potpeticom. Stoga me često možete sresti u trapericama i sportskoj majici s kapuljačom koje kombiniram sa sakoom i štiklama ili jednobojnom odijelu koje upotpunim pamučnom majicom i fora tenisicama.Što ti je najvažnije kod odijevanja, funkcionalnost, estetika, dress code...? Imaš li neke omiljene brendove, koje?– Vjerujem kako se moj stil kroz godine izgradio u jedan monokromatski spoj urbanog casual i poslovnog stila, temeljen na nijansama jedne boje. Najčešće je riječ o uvijek klasičnoj crnoj, sivoj i bijeloj boji koje u ovo hladno vrijeme volim upotpuniti toplim nijansama crvene i zelene. Često se volim igrati različitim teksturama i krojevima koje spomenutim mono kombinacijama daju profinjenost i eleganciju. Iako iz praktičnih razloga često kupujem komercijalne brendove, iznimno cijenim rad domaćih dizajnera i rado si priuštim dobar komad odjeće s hrvatskim potpisom. Ali ako me ikad itko pozove na hollywoodski crveni tepih, haljina će sigurno biti s potpisom Zuhair Murada ili Elie.Šalu na stranu, u zadnje vrijeme postajem sve više osviještena o ekološki prihvatljivoj, zelenoj i održivoj proizvodnji, stoga su kvaliteta i sastav materijala moj prioritet prilikom odabira odjeće.I za kraj – što kažeš na 2020. godinu? Čemu se nadaš u idućoj?– Mislim da svi zajedno možemo reći – ne ponovilo se! No, moram priznati kako je meni osobno 2020. bila i široke ruke – svi smo ostali zdravi, na svijet sam donijela našeg sina, promovirana sam u doktoricu znanosti, napisala sam svoju prvu knjigu… U sljedećoj želim sve ovo si zadržati, sačuvati i oplemeniti.Doris Vukšić doktorica je komunikacijskih znanosti koja radi na promociji hrvatskih inovatora i startupova te zvijezda naslovnice Dive za prosinac Što nam je sve ispričala, pročitajte u subotu u Divi, ekskluzivno uz Večernji list
