Urbanizacija i ubrzan tempo života dokazano povećavaju rizik od anksioznosti i depresije. Srećom, znanost potvrđuje da je jedan od najmoćnijih lijekova besplatan i svima dostupan. Istraživanje sa Sveučilišta Stanford pokazalo je da samo 90 minuta šetnje prirodom, za razliku od gradskog okruženja, značajno smanjuje aktivnost u dijelu mozga zaduženom za ruminaciju – opsesivno ponavljanje negativnih misli koje je ključni faktor lošeg mentalnog zdravlja.Naša duboka potreba za prirodom seže do samih početaka čovječanstva. Teorija biofilije objašnjava da imamo urođenu sklonost povezivanju s prirodom jer smo u njoj evoluirali. Zato boravak u šumi ili parku pokreće kaskadu pozitivnih fizioloških reakcija: smanjuje se razina hormona stresa kortizola, usporava se rad srca te se aktivira parasimpatički živčani sustav, zadužen za opuštanje i oporavak organizma. To je doslovno povratak u okruženje za koje je naše tijelo stvoreno.Jesen ovom iskustvu dodaje jedinstvenu dimenziju. Naš mozak, opisan kao "infovor" koji traga za novim podražajima, doživljava eksploziju boja kao nagradu. Živopisni crveni, narančasti i žuti tonovi snažan su vizualni kontrast koji, kako pokazuju studije, aktivira centre za ugodu u mozgu. Ta sposobnost jesenskog lišća da nam privuče pažnju nije samo estetska; ona ima dubok psihološki učinak, prekidajući vrtlog svakodnevnih briga i stresa.Fokusiranjem na ljepotu prirode prekidamo automatsku reakciju na stres i umirujemo um, prakticirajući svojevrsnu meditaciju u pokretu. Priroda tako obnavlja naše mentalne resurse iscrpljene gradskom bukom. Znanstveno je dokazano da takvo okruženje poboljšava radnu memoriju, potiče kreativnost i izoštrava koncentraciju. Nije potrebno ići daleko; već i kratka šetnja od 20-30 minuta lokalnim parkom može poboljšati raspoloženje, podići razinu energije i osigurati bolji san. Uključite redovite jesenske šetnje u svoju rutinu – vaš um i tijelo bit će vam zahvalni.
