Završila si dvije osnovne škole, dvije srednje, medicinski faks, radiš kao direktorica u IT tvrtki, volontiraš... Tvoj CV ne stane na jednu stranicu. Kako je došlo do toga?Mislim da je to super kombinacija karaktera i odgoja. Mama me oduvijek bodrila i trudila se usmjeriti me; vjerovala je u mene, a ja sam po prirodi bila ambiciozna i dobro organizirana. Nije bilo jednostavno, sigurno nisam bila idealan učenik, ali zadavala bih si ciljeve u ispunjavanje kojih bih uložila svoj maksimum. Vjerujem da je edukacija najsnažnije oružje za bolju budućnost, da se treba više vrednovati, poticati i, naravno, svima omogućiti. Zašto IT, a ne medicina? Hoćeš li se u budućnosti okrenuti toj struci?Iako sam oduvijek znala da ću upisati medicinski fakultet i vjerujem da je to stvarno bio moj poziv, IT mi je od srednje škole bio zanimljiv i zabavan i jako sam voljela informatiku, fiziku i matematiku. Uz studij sam radila razne poslove pa sam se na zadnjoj godini studija, prije nego što započnem medicinsku karijeru, okušati se i u IT-u. Tako sam došla u Q agency, gdje mi se jednostavno toliko svidjelo da sam ostala i nakon fakulteta. Za mene je to bilo nešto novo i golem izazov koji sam htjela savladati i to me ispunjavalo. Bilo je neizmjerno teško i stresno donijeti odluku da ostanem u IT-ju nakon toliko godina medicine, ali jednostavno sam osjećala da je to u tom trenutku za mene ispravno. Pronašla sam se. Rad u IT-ju mi je dao neku novu dimenziju i perspektivu o poslu te me izgradio. To je idealna industrija za mlade ljude. Možeš brzo napredovati, ima puno prostora za učenje i rad na sebi, informacije su lako dostupne, a kolege su mladi i ambiciozni ljudi. Vjerujem da ću se ponovno vratiti medicini onda kad osjetim da je pravo vrijeme za to. Zasad sam zadovoljna tu gdje jesam i uživam u svojem poslu. Nema ništa ljepše nego raditi ono što voliš.Kao 16-godišnjakinja si svirala na ulici i tako zarađivala, ne bojiš se nijednog posla. Smatraš li se tipičnom pripadnicom svoje generacije ili ipak ne? Kakvi su mladi danas po tvom mišljenju?Nakon bolesti oca, bilo je potrebno vrlo brzo odrasti i početi raditi. U tom trenu nisam mogla birati poslove. Prvo sam iskoristila znanje glazbe i svirala na ulici, a upisom na fakultet sam krenula sa studentskim poslovima poput držanja instrukcija, konobarenja, dadiljanja, bila sam dječji animator itd. Teško je ne imati previše izbora oko odabira posla, bilo je puno muke i truda, ali i suza, no sve te to izgradi. Shvatiš da svaki posao nosi svoju težinu i odgovornost i naučiš cijeniti svijet i ljude oko sebe. Mislim da možda imam više radnog iskustva od prosječne osobe moje dobi, ali i dalje sam tipična pripadnica svoje generacije. Volim izlaske, druženja, koncerte, festivale i sve ostalo što zabavlja mlade. Ali sam uz to jako odgovorna. Vjerujem da se danas često na mlade gleda negativno i pogrešno, kroz prizmu društvenih mreža i nekih novih vrijednosti, ali mladi su danas jako pod stresom. Golem je pritisak te očekivanja od društva i od nas samih, izloženi smo prevelikoj količini informacija, stalno se od nas traži brže, bolje, više i mislim da je baš zato danas puno mladih koji se bore s problemima u mentalnom zdravlju. Nova vremena su, drukčiji je način na koji živimo i ciljevi koje imamo, ali to je zdravo. Svaka generacija ima svoje prioritete i to treba prihvatiti. Promjene su dobre.Što radiš u slobodno vrijeme, kako ga najradije provodiš? Kako se opuštaš? Imaš li hobije?Većinu slobodnog vremena provodim družeći se s prijateljima i obitelji, jako mi je važno okružiti se dobrim ljudima i ulagati u meni važne odnose. Osim toga, uvijek nešto učim, gledam edukacijske videe, čitam članke, ali volim i otići na jogu ili trening. Tek sad razvijam naviku treniranja, što je jako važno, pogotovo kad radiš od kuće za laptopom i živiš sjedilačkim životom. Ono što bih voljela ponovno vratiti od hobija jest čitanje knjiga i sviranje, žao mi je što u to ne ulažem više vremena. Ali ne možeš sve, i to je okej.Koja su tvoja zlatna pravila shoppinga? I kako zapravo najviše voliš kupovati (online, offline...)?Moje zlatno pravilo shoppinga je kupuj bez plana i slušaj sebe, a ne trendove! Treba se uvijek igrati sa svime u životu, pa tako i s odjećom. Volim kupovati odvažno, veselo, drukčije, čak ponekad i ružno! :) Preferiram kupnju u dućanima i šoping-centrima jer mi je to najjednostavnije i najbrže, ali prezirem ići u dućan s točnom idejom što trebam kupiti jer to nikada ne nađem i samo izgubim vrijeme i živce. Također, rijetko kad kupim nešto po punoj cijeni, i više volim imati puno jeftinije odjeće nego manje a skuplje. Odjeća je ionako potrošna i trendovi se mijenjaju.Što kažeš o gomilanju odjeće, je li došlo vrijeme da se svi oslobodimo te navike?S odjećom treba biti strog, ako znaš da nešto nikad nećeš odjenuti, nema razloga to čuvati. Bolje je to donirati ili, ako je nenosivo, baciti. Ali volim uvijek imati izbor u ormaru, da mogu odjećom izraziti svoj karakter i trenutne emocije. Tako da mislim da treba imati zdrav balans između imanja izbora i nagomilavanja odjeće.Imaš li u glavi uvijek unaprijed složenu kombinaciju za neku priliku ili to ostavljaš za zadnji čas? Imaš li favorite u ormaru koji uvijek spašavaju situaciju?Ovisi koliko mi je važna prilika, ali većinom smislim unaprijed. Ali ako to odjenem i shvatim da se jednostavno ne osjećam tako, treba to prihvatiti i promijeniti kombinaciju, pa makar u zadnji tren. Najvažnije je da se osjećaš dobro. A u ormaru uvijek situaciju mogu spasiti dobre traperice, obična bluza, vesele cipele i upečatljiv ruž. Za malo truda možeš izgledati kao milijun dolara. Ljeti, svaku kombu podižu i neobične sunčane naočale koje su mi must-have!Što ti je najvažnije kod odijevanja, funkcionalnost, estetika, dress code...? Imaš li neke omiljene brendove? Koje?Kod odijevanja mi je najvažnije da nije obično i dosadno. Na meni uvijek možete naći nešto dječje ili veselo kao na primjer upečatljiv ruksak, neobične cipele, šarenu majicu ili slično. Najvažnije mi je da sam odjevena točno onako kako se taj dan osjećam, ali i da mi je udobno. Važno je da jedno ne isključuje drugo, funkcionalnost i estetika mogu koegzistirati. Nemam omiljene brendove, ali imam omiljeni dućan – Sinsay. Sviđa mi se što tamo uvijek mogu naći jako fora i zabavne komade odjeće i dodatke.