Očuvanje tradicije ima izuzetno važnu ulogu za lokalitet i društvo, jer predstavlja most između prošlih generacija i onih budućih. Tradicija nije samo statičan skup običaja, već živa veza s identitetom, poviješću i kulturnim naslijeđem jedne zajednice. Kroz očuvanje i prenošenje tradicija, društvo njeguje svoje korijene, što omogućava ljudima da bolje razumiju tko su, odakle dolaze i kako su se razvijali kroz stoljeća. Za lokalitet, tradicija je često ključni element identiteta. S kulturnog stajališta, očuvanje tradicije doprinosi bogatstvu svjetske baštine. Upravo je to uloga jednog izuzetnog zagrebačkog muzeja. Etnografski muzej u Zagrebu osnovan je 22. listopada 1919. godine kao Etnografski odjel Hrvatskog narodnog muzeja. Njegov početni fundus sastavljen je od nekoliko značajnih zbirki, uključujući etnografsku zbirku Muzeja za umjetnost i obrt, Zemaljske zbirke Salamona Bergera te zbirke Trgovačko-obrtne komore u Zagrebu. Muzej je smješten u secesijskoj palači na Trgu Mažuranića, čiji je projekt izradio arhitekt Alojz Vjekoslav Bastl. Kipar Rudolf Valdec izradio je skulpture na pročelju zgrade, a slikar Oton Iveković oslikao je svod kupole u glavnoj dvorani. Nakon osnutka, prvi stručni djelatnici muzeja počinju sistematizirati, inventarizirati i izlagati postojeću građu, a prikupljanje predmeta provodilo se putem mreže suradnika i terenskih istraživanja, poput Pokupske ekspedicije iz 1923. godine. Prvi stalni postav otvoren je 1922. godine, a tijekom vremena je nekoliko puta mijenjan i prilagođavan. U poslijeratnom razdoblju izložbeni koncept se mijenja, usmjeravajući se na izlaganje po etnografskim zonama, a zgrada muzeja prošla je opsežnu adaptaciju između 1968. i 1972. godine, čime je dobiven dodatni prostor za čuvaonice, radionice i novi postav. Danas Etnografski muzej ima važnu ulogu u očuvanju, tumačenju i prezentiranju materijalne i nematerijalne kulturne baštine. Uz stalne i povremene izložbe, muzej je aktivan u izdavačkoj djelatnosti, edukativnim programima, radionicama, predavanjima i drugim javnim događanjima. Čuva više od 85.000 predmeta iz Hrvatske, Europe i svijeta, a njegova arhivska dokumentacija obuhvaća oko 90.000 jedinica, uključujući audiovizualne fondove. Knjižnica sadrži oko 25.000 knjiga i časopisa iz područja etnologije i kulturne antropologije te je dostupna vanjskim korisnicima.- Etnografski muzej danas djeluje u zgradi na Trgu Mažuranića 14 u Zagrebu koja je zaštićena kao kulturno dobro prve kategorije i u obnovljenoj zgradi Kraljevske uzorite pivnice u Kačićevoj 9/2 u kojoj je smještena Čuvaonica Etnografskog muzeja koja je otvorena za javnost. Temelj su muzejske djelatnosti zbirke koje predstavljaju etnografsku baštinu od lokalnog, nacionalnog i međunarodnog značaja. Sakupljanje raznovrsne muzejske građe odražava povijest sakupljačke politike, koja se mijenjala kroz vrijeme. Ova institucija ima ključnu ulogu u stvaranju materijalne baštine kroz istraživanja, kreiranje novih zbirki i predstavljanje nematerijalne baštine. Razvija zajednička partnerstva i suradnje putem povezivanja s raznim organizacijama, udrugama građana i civilnog društva kao i raznim obrazovnim i znanstveno-istraživačkim institucijama, povezujući Muzej sa svakodnevnim životom građana - navodi ravnateljica Etnografskog muzeja dr.sc. Zvjezdana Antoš. Čuvaonica Etnografskog muzeja otvorena je 29. svibnja 2024. godine predstavlja prvi otvoreni depo u Hrvatskoj koji omogućuje dostupnost muzejskih zbirki javnosti, kao i prikazom djelovanja muzeja „iza scene“, odnosno kako muzej funkcionira. U sedam depoa na tri etaže smješteni su razni predmeti iz trideset i šest etnografskih muzejskih zbirki u najsuvremenijim metalnim ormarima, policama, ladicama i mrežama. U depoima su predmeti smješteni prema vrstama materijala, odnosno drvo, keramika, slike, metal i tekstil u kontroliranim i stabilnim klimatskim uvjetima i konstantnoj kontroli vlage. Zbirke u depoima mogu se razgledati uz kontrolirani obilazak manjih grupa i prethodnu najavu. Javnosti je dostupno 54.000 predmeta, kao i izuzetno vrijedan fundus fotoarhiva i muzejske dokumentacije. Čuvaonica je ujedno i radni prostor u kojemu su smještene dvije restauratorsko-konzervatorske radionice za tekstil i drvo, metal i keramiku, prostor za snimanje predmeta, muzejska dokumentacija, četiri prostora za studijski rad muzejskih kustosa i prostor za informatičara i tehničara. Posebna pozornost usmjerena je na inkluziju i prilagodbu prostora slijepim i slabovidnim osobama, gluhim osobama i osobama s invaliditetom. Muzej se ponosi nizom značajnih izložbi, uključujući "Igračke – djetinjstvo zauvijek" (2021.), "Intimni prostori svakodnevice" (2023.), "Kapa dolje" (2019.) i "Lica gladi" (2022.). Ove izložbe obuhvaćaju različite aspekte kulture i svakodnevnog života, od igračaka koje prate djetinjstvo kroz povijest, preko intimnih prostora i osobnih predmeta, do pokrivala za glavu i priča o gladi, osvještavajući teme suvremenog društva. Etnografski muzej u Zagrebu danas posjeduje 36 zbirki koje ilustriraju bogatstvo i raznovrsnost hrvatske i svjetske kulturne baštine. Među značajnijim zbirkama su zbirka narodnih nošnji, zbirka tradicijskih glazbala te zbirka rukotvorina i tekstila, svaka sa svojom posebnom poviješću i značenjem. Zbirka narodnih nošnji i tekstila sadrži raznovrsne narodne nošnje iz svih krajeva Hrvatske. Svaka nošnja priča priču o zajednici, identitetu i svakodnevici, što ističe dr. sc. Katarina Bušić:- Definirajući kulturu i identifikacijske procese kao dinamične promjenjive kategorije koje se proživljenim ljudskim iskustvima prilagođavaju društvenim, političkim, ekonomskim i drugim datostima vremena, etnologija danas promatra i tumači upotrebu narodnih nošnji i drugih odjevnih predmeta, kao i pridodana im značenja, u prošlosti i sadašnjosti, u različitim prigodama javne i privatne naravi, kao i u njezinim različitim mogućim funkcijama – identitetskim, umjetničkim, političkim, zabavljačkim, turističkim, medijskim. Narodnu nošnju ne određuju samo njezin oblik i materijal, tipološke i stilske osobitosti, već značajno i kontekst upotrebe u kulturi zajednice i složen sustav pridodanih joj značenja u društvenoj mijeni - . Narodne nošnje nisu samo odjevni predmeti, one su priča o zajednici, identitetu i svakodnevici. Zbirka narodnih rukotvorina prikazuje bogatu tradiciju ručnog rada, ali i obrta poput lončarstva i tkanja. Viša kustosica Gordana Viljetić pojašnjava: - Paleta seljačkih tkanina bila je vrlo široka. To je bogatstvo, s jedne strane rezultat različitih vrsta pređe, čestih kombinacija različitih sirovina, ali i primjene različitih tehnika tkanja. Domaća tkanja pokazuju širinu znanja i vještina žena sa sela koje su vladale mnogim tkalačkim tehnikama, koristeći tekstilne alatke i pomagla kakva je danas više nemoguće, ili vrlo teško, pronaći na terenu, a kakve čuvamo u fundusu Etnografskog muzeja - . U Zbirci glazbala nalaze se pastirske svirale, mijehovi, gajde, različite vrste tambura, lijerice, gusle i druga glazbala koja odražavaju duh i ritam prošlih vremena. Mr.sc.Željka Petrović Osmak kaže: - U Zbirci glazbala čuvaju se vrijedni primjerci narodnog glazbenog stvaralaštva koji svjedoče o visokoj umjetničkoj razini anonimnih majstora te bogatstvu i raznolikosti hrvatske tradicijske glazbene baštine - . Zbirka predmeta vezanih uz običaje i vjerovanja, uz Zbirku pisanica i Zbirku božićnih jaslica, sadrži i sakuplja predmete vezane uz godišnje i životne običaje, vjerovanja i pučku pobožnost. Danijela Križanec Beganović napominje: - Vezane su uz područje duhovne i društvene kulture otvorene su za sakupljanje te se upotpunjavaju predmetima sakupljenim prilikom stručnih istraživanja djelatnika muzeja te darovanjem predmeta građana. Uz jaslice i pisanice brojnošću su posebno zastupljene određene skupine predmeta poput božićnih ukrasa, pokladnih maski, obrednih kruhova, dok u skupini predmeta vezanih uz vjerovanja najbrojnije su svete sličice, molitvenici, krunice, raspela, amajlije, votivi, blagoslovljene grančice i svijeće i slično - .Predmeti iz Zbirke predmeta svakodnevnog života prikazuju svakodnevni život predaka, od kuhinjskog pribora do kućnih alata. Ovi predmeti su svjedoci svakodnevnog života naših predaka, njihovih navika i potreba. Zbirka narodnih igračaka sadrži drvene i tekstilne igračke koje su izrađivane u ruralnim sredinama. Igračke nisu samo za igru, one uče djecu o životu, radu i zajedništvu. Muzej posjeduje i Zbirku etnografske baštine svijeta, koja uključuje predmete iz Afrike, Azije i Južne Amerike, pružajući uvid u tradicijske kulture izvan Hrvatske. Etnografske zbirke svijeta uče nas koliko su ljudi različiti, a istovremeno slični. Zbirka tradicijskog gospodarstva obuhvaća alatke korištene u stočarstvu, poljodjelstvu, voćarstvu, vinogradarstvu, ribolovu, pčelarstvu, lovu i transportu , koji predstavljaju povezanost prirode i čovjeka kroz povijest. Kustosica Željka Petrović Osmak primjećuje: - Predmeti tradicijskog gospodarstva odražavaju primarne i dopunske oblike privrede koji ukazuju na blisku povezanost čovjeka sa prirodom - .Svaka od ovih zbirki predstavlja dragocjeno nasljeđe, koje Etnografski muzej čuva kako bi budućim generacijama prenio vrijednosti, znanja i vještine prošlih vremena.
