"Možda je upravo ova situacija prilika za nacionalni reset po pitanju životnog stila. Prilika za bolju verziju sebe i nas!"

"Možda je upravo ova situacija prilika za nacionalni reset po pitanju životnog stila. Prilika za bolju verziju sebe i nas!"Rješenja za ovaj problem postoje. Prije svega, rješenje je u nama. U svakom pojedincu. U našem izboru da odaberemo, promoviramo i provodimo dobar životni stil. Naime, disciplina u ovom trenutku ne podrazumijeva isključivo socijalno distanciranje i osobnu higijenu. Postoji stara filozofska, biološka, ali i narodna dilema. Što je bilo prvo, kokoš ili jaje? Ta nas dilema prati u svakodnevnom životu. Pa i danas, u doba globalne pošasti koronavirusa. Medicinski eksperti, znanstvenici i vlade svjetskih zemalja su na velikim mukama. Kako ovoj velikoj zdravstvenoj, ali i široj društvenoj krizi stati u kraj? Uglavnom se rješenja traže u rasponu između dvije strategije, zapravo dvije krajnosti. Između karantene i procjepljivanja.Naravno, kao i uvijek, većina država je rješenje potražila u hibridima te dvije opcije. S naznakom, da se glavnina zemalja ipak okrenula karanteni kao dominantnom rješenju. Karantena je najčešći izbor. Karantenom se, kažu, dobiva na vremenu. S jedne strane, takav pristup bi trebao omogućiti zdravstvenim sustavima da zbrinu najteže oboljele. A oboljeli s najtežim komplikacijama uglavnom su starije osobe i osobe s kroničnim nezaraznim bolestima. S druge strane, karantenom se odgađa zaraza većeg broja ljudi zbog čekanja na cjepivo. A cjepivo se treba pojaviti, kažu, za 12 do 18 mjeseci. U međuvremenu se ipak događa procjepljivanje, ali ne dovoljno i ne dovoljno brzo da bi se „procijepilo krdo“.Druga je krajnost procjepljivanje. Ova strategija kaže da bi valjalo pustiti virus da se raširi populacijom prirodnim putem kako bi populacija postala otporna na isti taj virus i stekla „imunitet krda“. Ovom strategijom bi se vjerojatno dobio imunitet populacije prirodnim putem, a očekivano cjepivo bi taj imunitet još nadopunilo umjetnim putem. Međutim, istom tom strategijom, smrtnost najugroženijih (starije osobe i osobe koje pobolijevaju od kroničnih nezaraznih bolesti) bi bila daleko izraženija. Naprosto zbog toga što zdravstveni sustavi intenzivne skrbi to ne mogu podnijeti.Valja reći da je i jednoj i drugoj strategiji zajednička promocija najstarijeg alata za zaštitu odzaraznih bolesti, a to je osobna higijena i primjereno društveno ponašanje zaraženih. Međutim, ponašanje zaraženih u slučaju koronavirusa je upitno zbog nerijetkog izostanka simptoma zaraženih osoba.Naravno, svaka je država u međuvremenu, što spontano, što planski, pronašla svoje hibridne strategije. Karantena se prilično fleksibilno promatra. Neke zemlje su uvele policijski sat, a u nekim zemljama škole i fakulteti još uvijek normalno rade. A epidemiološki podaci, koji prate učinkovitost pojedinih strategija i njihovih hibrida su katkada nejasne, pa čak i zbunjujuće. To se posebno odnosi na činjenicu da smrtnost ovisi o razvijenosti zdravstvenog sustava i o materijalnoj opremljenosti bolnica.Ipak, u ovoj teškoj situaciji propušta se ozbiljnije i češće govoriti o dvije relevantne teme. Obje teme su od iznimnog značaja za prošlost, sadašnjost i budućnost borbe sa zaraznim bolestima. Te dvije teme su imunitet i životni stil. O čovjekovom imunitetu ovisi hoće li oboljeti, a ako oboli, kakva će biti težina bolesti te kako će se brzo oporaviti. Ne računajući na genetsku komponentu imuniteta (o kojoj ne možemo sa sigurnošću govoriti), sa značajnom dokaznom sigurnosti možemo reći da životni stil i pozitivne životne navike (tjelesna aktivnost i vježbanje, zdrava prehrana, stres menadžment, dobar san, kvalitetan društveni život, ne konzumiranje alkohola i cigareta…) pozitivno utječu na imunitet. A najugroženije skupine, stariji ljudi i kronični bolesnici (a nerijetko su to iste osobe), ujedno imaju oslabljen imunitet. I nešto još važnije, kronične nezarazne bolesti uglavnom su posljedica lošeg životnog stila.Dakle, zbog neaktivnosti, prekomjernog konzumiranja hrane, pušenja, neurednog sna, stresa. Samo da upozorim na činjenicu da, prema izvoru WHO, svake godine od posljedica kroničnih nezaraznih bolesti umre 41 milijun ljudi. E, sad dolazimo do problema koji nas očekuje u ovom trenutku. Karantena, pored dobrobiti neširenja zaraznih bolesti, vrlo lako može postati razlog širenja kroničnih nezaraznih bolesti.Razlozi nastanka kroničnih bolesti svakodnevna su opasnost života u karanteni. Što karantena bude duže trajala, opasnost će postati veća. Na primjer, čak i ljudi koji su u dobroj tjelesnoj formi, prihvaćanjem loših navika postaju ugroženi. To se događa zbog toga što se stečeni efekti redovitog tjelesnog vježbanja u relativno kratkom roku gube. Pa tako, ljudska tjelesna sposobnost koja ima najduže trenažne reziduale (vrijeme trajanja efekata nekog programa treninga nakon prestanka tog istog treninga) je aerobna sposobnost. Ali, ti reziduali (stečene sposobnosti) ne traju duže od mjesec dana. Kada se neaktivnosti dodaju češći pogledi u hladnjak, depresija zbog trenutne situacije, loš san, alkohol i pušenje, tada sumarni rizik od pobolijevanja značajno raste.Međutim, što je rješenje? Države od karantene vjerojatno neće odustajati. Ulog je prevelik. U pitanju su trenutno ugroženi životi. Također, od kroničnih nezaraznih bolesti se umire sporo. Država se ima vremena pobrinuti za te bolesnike. Istina, to je jako skupo, ali se tragični kraj može uspješno odgoditi.Rješenja za ovaj problem postoje. Prije svega, rješenje je u nama. U svakom pojedincu. U našem izboru da odaberemo, promoviramo i provodimo dobar životni stil. Naime, disciplina u ovom trenutku ne podrazumijeva isključivo socijalno distanciranje i osobnu higijenu.Disciplina podrazumijeva prije svega odgovorno ponašanje prema svom životnom stilu. Ali i država može povući poteze. Možda bi bilo dobro da je jedan program nacionalne televizije država osigura za edukaciju i promociju kvalitetnog životnog stila u karanteni. Ili da svakih dva sata sve televizije s nacionalnim dosegom moraju emitirati 15 minutne priloge sa savjetima i alatima za životni stil u uvjetima karantene. Također, moguće je otvoriti online savjetovališta za životni stil. U ovom trenutku postoje napori entuzijasta (kineziologa, nutricionista, liječnika, psihologa) da potaknu ljude na aktivnost i zdrave navike. Ali, nekako se čini da bi ova tema morala postati državni prioritet. Jer, to je investicija u zdravlje i duh nacije. To je investicija za budućnost. Možda upravo ova teška situacija može postati prilika za nacionalni reset po pitanju životnog stila. Prilika za bolju verziju sebe. Za bolju verziju nas!