Jesen sa sobom donosi hladnije dane i više vremena provedenog u zatvorenom, no za gotovo 60 milijuna ljudi koji se bore s alergijama, povratak u toplinu doma može označiti početak novih problema. Dok vani vladaju peludi korova poput ambrozije, naši domovi postaju skloništa za druge, jednako neugodne okidače alergijskih reakcija. Glavni krivci su grinje, mikroskopski organizmi koji se hrane odumrlim stanicama kože, zatim spore plijesni koje bujaju u vlažnim uvjetima te životinjska perut i prašina koja se nakuplja na svakoj površini. Ovi nevidljivi neprijatelji uzrokuju simptome poput kihanja, curenja nosa, svrbeža očiju i grla te otežanog disanja, pretvarajući sigurno utočište u bojno polje. Srećom, iako ne možemo kontrolirati vanjsko okruženje, imamo moć transformirati vlastiti dom u prostor u kojem se lakše diše.Spavaća soba prva je linija obrane jer u njoj provodimo otprilike trećinu života, što je čini idealnim staništem za grinje i nakupljanje životinjske peruti. Ključni korak je ulaganje u antialergijsku posteljinu i zaštitne navlake s patentnim zatvaračem za madrace, jastuke i poplune. Te nepropusne barijere fizički sprječavaju grinje da prodru u materijale u kojima spavamo. Stručnjaci iz Američke zaklade za astmu i alergije (AAFA) ističu da je pranje cjelokupne posteljine, uključujući plahte, jastučnice i prekrivače, minimalno jednom tjedno u vrućoj vodi na temperaturi od najmanje 60 stupnjeva Celzijusa, pouzdan način za uništavanje otpornih grinja i uklanjanje njihovih alergenih ostataka. Pri odabiru posteljine, prednost dajte modernim sintetičkim materijalima umjesto vuni ili perju koji lakše zadržavaju alergene. Plišane igračke, koje su također sakupljači prašine, treba redovito prati na istoj temperaturi ili ih povremeno staviti u zamrzivač preko noći kako bi se uništile grinje.Alergeni se ne zadržavaju samo u krevetu, već na svim površinama u domu, zbog čega je važno strateški razmisliti o podovima i dekoracijama. Tepisi od zida do zida pravi su magneti za prašinu, pelud i perut te ih je gotovo nemoguće temeljito očistiti. Idealno rješenje su glatki podovi poput parketa, pločica ili vinila, koji se lako čiste i ne privlače alergene. Ako se ne želite odreći topline tepiha, birajte manje prostirke koje se mogu redovito prati u perilici rublja. Slično vrijedi i za zavjese; teški zastori skupljaju ogromne količine prašine. Bolja alternativa su perive zavjese od pamuka ili sintetike koje ne dodiruju pod ili, još bolje, rolo zavjese koje se lako brišu. Smanjenje nereda također je ključno – otvorene police i brojni ukrasni predmeti možda daju osobnost prostoru, ali su i teško dostupna mjesta za nakupljanje prašine. Pohranite sitnice i uspomene u zatvorene, plastične kutije umjesto kartonskih, koje upijaju vlagu i mogu postati leglo za plijesan i štetočine.Sam proces čišćenja može biti problematičan za alergičare jer podiže alergene u zrak. Zbog toga je presudno usvojiti ispravne tehnike i koristiti odgovarajuću opremu. Nošenje zaštitne maske tijekom čišćenja jednostavan je, ali iznimno učinkovit način zaštite dišnih puteva. Zaboravite na tradicionalno brisanje prašine suhom krpom ili metenje, jer te metode samo raspršuju čestice po prostoriji. Umjesto toga, koristite vlažne krpe od mikrovlakana koje hvataju i zadržavaju prašinu. Kod usisavanja, ključno je koristiti usisavač s HEPA (High-Efficiency Particulate Air) filtrom. Takvi filtri hvataju više od 99 % mikroskopskih čestica, uključujući grinje i njihove ostatke, sprječavajući njihovo vraćanje u zrak. Nakon temeljitog čišćenja, preporučuje se napustiti dom na nekoliko sati kako bi se preostale čestice u zraku slegle.Plijesan i grinje imaju zajedničkog saveznika – vlagu. Visoka razina vlage stvara idealne uvjete za njihov rast i razmnožavanje. Plijesan uspijeva u kupaonicama, podrumima i kuhinjama, a njezine spore, koje se šire zrakom, snažan su alergen. Grinje također preferiraju vlažna i topla okruženja. Održavanje relativne vlažnosti zraka u domu između 30 % i 50 % ključno je za kontrolu oba problema. Koristite odvlaživače zraka u najvlažnijim prostorijama i redovito uključujte ventilatore u kupaonici tijekom i nakon tuširanja te napu u kuhinji tijekom kuhanja. Brzo popravljanje bilo kakvih curenja vode, bilo da se radi o slavinama ili krovu, sprječava nakupljanje vlage koja pogoduje razvoju plijesni. Redovito čistite otvore za grijanje i klima-uređaje kako biste spriječili raspršivanje mikroorganizama po domu.Odabir sredstava za čišćenje jednako je važan kao i sama tehnika. Agresivna sredstva s jakim mirisima, poput onih koja sadrže amonijak ili izbjeljivač, mogu iritirati dišne puteve i izazvati simptome slične alergijama. Birajte proizvode bez mirisa i s oznakom "hipoalergeno" ili se okrenite prirodnim alternativama poput octa, sode bikarbone i limunovog soka. Uz čišćenje, usvajanje nekoliko pametnih navika može dodatno smanjiti izloženost alergenima. Držite kućne ljubimce izvan spavaće sobe, a kauč proglasite zonom bez ljubimaca. Tijekom sezone visokih koncentracija peludi, izbjegavajte sušenje rublja na otvorenom. Tuširanje prije spavanja isprat će pelud s vaše kože i kose, sprječavajući da ga prenesete u krevet. Na kraju, održavajte ulazne prostore čistima i uvedite pravilo izuvanja cipela kako biste spriječili unošenje vanjskih alergena u svoj dom.
