Tihi luksuz je došao tiho, a očito i otišao još tiše jer mlade generacije počinju štedjeti i više ne misle raspisati novac na izlaske, odjeću i večere vani. Pa tako sljedeći put kada pozovete prijatelja van, nemojte se začuditi ako vam kaže: 'Oprosti, imam još samo 7 eura na računu i ne planiram ih potrošiti na to!' Zapravo, laički rečeno – napokon je stiglo vrijeme u kojem bez srama možete reći da jednostavno nemate dovoljno novaca. I doista, iskrenost kada su u pitanju vlastite financije napokon je postala stylish i cool. A s time se slažu i brojni financijski stručnjaci jer upravo oni godinama propagiraju štednju i držanje osobnog financijskog plana. Sve je naravno krenulo na Tik Toku. Jer kao što se nekada govorilo – ako nije na Facebooku, nije se ni dogodilo, u ovoj etapi to vrijedi za najbrže rastuću društvenu mrežu čija popularnost ruši granice. "Ako znate ikoga bogatog, znate da mrze trošiti novac", pojasnio je ovaj trend Tiktoker Lukas Battle. "Osjećate se kao da ste se izvukli, osjećate se kao da ste na pustolovini ili kao da ste pobjednik u nekoj situaciji. Ne znači da nemate dovoljno nego znači da ne želite trošiti."Konkretno, daje vam osjećaj kao da ste prokrijumčarili slatkiše u kino. Imate osjećaj kao da ste napravi nešto, kao da ste na avanturi i kao da vi u ovoj situaciji pobjeđujete. I nije stvar da nemate dovoljno, već jednostavno ne želite trošiti. Točnije, Tik Tokeri se slažu u jednom: glasno budžetiranje je kupovanje putnog pakiranja regeneratora."Počela sam kupovati rabljeno, a glasno budžetiranje dobro objašnjava kako se osjećam kad se hvalim ulovima", "Radim to već tri godine, ali nisam imala ime za to", "Drago mi je da dolazi glasno budžetiranje jer sam siromašna", neki su od komentara ispod videa.U Americi je ovaj trend postao toliko popularan da ljudi prilikom naručivanja hrane sami dolaze pokupiti ju, a samo radi toga da ne moraju platiti dostavu. A i američka politika o napojnicama koje su uvijek uključene u cijenu dodatno ih je motivirala jer ne žele da im se taj odabir nameće. Jedan od komentara je bio i ovaj: „Dosta mi je toga da trošim novac koji nemam. Nemam ga i otvoreno to govorim. Što ćeš? Nazvati me siromašnom? U redu."Umjesto da sada slijepo počnete pratiti ovaj trend, radije ovo gledajte kao priliku da uskladite svoje potrošačke ciljeve i navike štednje sa svojim životnim ciljevima. Koristeći aplikacije ili tablice pa čak i samo bilješke u mobitelu ili notesu, pišite što ste sve postigli, što mislite koliko će isto koštati i kako to mislite zaraditi. Tako da sljedeći put kad vas netko pozove na piće, možete sami zaključiti možete li si to priuštiti. Takav način razmišljanja vas motivira da kažete: „Volio bih, ali planiram sljedeće ljeto putovati u Španjolsku pa trenutno štedim za to.“ – Zapravo, da napokon imate dovoljno samopouzdanja da kažete što vam je najbitnije i na što ste fokusirani kada je u pitanju trošenje vlastitih sredstava. Glasno budžetiranje je zapravo oda štedljivosti. U doba poskupljenja, to nije toliko ni čudno a ni loše. Pogotovo kada se uzme u obzir stopa inflacije. Jer sve je razumnije i poželjnije štedjeti novac kad ga zaista nema potrebe trošiti, a poželjno je i otvoreno govoriti o tome kako si netko nešto ne možete priuštiti. Trošiti novac više nije frajerski, već uštedjeti čim više. Uostalom, većina ljudi nije baš da ima neograničen priljev novca. No, čini se da su i najbogatiji odavno usvojili ovo pravilo, možda su upravo radi toga i vječito imućni. I ono što svakako njih ne muči je život od plaće do plaće.Amerikanci su naravno otišli i korak dalje pa već imaju parolu 'It's chic to be cheap'. Nedavno istraživanje koje je preplavilo medije pokazalo je kako je prosjek mjesečne uštede hrvatskih građana 73 eura, što je blago povećanje u usporedbi s 2022. godinom kada je prosječna ušteda iznosila 70 eura. Naime, rezultati istraživanja pokazali su da je najveći broj ispitanih, njih 31 posto, mjesečno štedi između 50 i 100 eura, dok svega pet posto njih uopće ne štedi. Najviši iznos mjesečne uštede, 92 eura, zabilježen je među osobama srednje dobi, između 35 i 59 godina, a slijede ih mladi između 15 i 34 godine s prosječnom ušteđevinom od 73 eura, dok starija populacija, od 60 i više godina, štedi 43 eura mjesečno. I ono što možda žene ne žele znati, rezultati su pokazali da muškarci prednjače u štednji. No, svi imaju zajedničko to da štede za tzv. crni fond, a novac uglavnom 'čuvaju' više na tekućem računu nego na štednji. U svakom slučaju, svakako je pozitivno da manjim trošenjem na nepotrebne stvari se nastavlja trend minimalizma, kupovine rabljenih stvari i modnih kapsula odnosno odjevnih komada koji su bezvremenski. Ulaganjem u takve funkcionalne predmete, kič odlazi u prošlost. Samo nam ostaje nada da ovaj trend vrlo brzo ne zamijeni neki novi i skuplji. Jer kako nas je zaludjela brza moda, jednako tako su nas 'pomeli' i brzi trendovi.
