Pogledajte stanje prije sadnje vrta; reakcije se ne stišavaju i pokrenuta je nova inicijativa

Pogledajte stanje prije sadnje vrta; reakcije se ne stišavaju i pokrenuta je nova inicijativaMartina Živković rekla je kako je spremna platiti kaznu, no nije joj jasno kako se službe u situaciji, kad je grad razrušen od potresa, bave takvim stvarima... Nakon što smo objavili članak o mini-vrtu u Preradovićevoj ulici kojeg Martina Živković i Boris Novković moraju ukloniti zbog anonimne prijave, krenula je lavina komentara i reakcija. U javljanju za <a href="https://www.facebook.com/watch/live/?v=2360241040745929&ref=external" rel="nofollow">24sata</a>, vlasnica slastičarnice Torte i to, rekla je da je spremna platiti kaznu i maknuti cvijeće, no dodala je da joj isto tako nije jasno kako se službe u gradu bave ovakvim stvarima, a grad je razrušen nakon potresa.Situacija prije sadnje malog vrta pokazivala kako je ta kazeta u Preradovićevoj ulici služila za odlaganje glomaznog otpada, kao prostor za kante za smeće i za kemijske WC-e, no takvi prizori, za razliku od novonastale zelene površine, nikome nisu smetali...Na društvenim mrežama reakcije su bile jednake - ljudi su redom ogorčeni zbog novonastale situacije, a vrlo je brzo pokrenuta i Facebook inicijativa <a href="https://www.facebook.com/events/647456005858582/" rel="nofollow">"Zasadi vrt! Uredimo Zagreb sami"</a>, u čijem opisu stoji:Nakon što su naši sugrađani u Preradovićevoj zasadili mini vrt na komadiću zemlje između parkirnih mjesta, dobili su dopis komunalnog gospodarstva u kojem se traži da se očituju te da se taj dio vrati u prvobitno stanje. Naravno slijedi i kazna. Pozivamo sve koji vole ovaj grad da u svojoj ulici posade mini vrt poput ovog u Preradovićevoj. Uljepšajmo sami naš grad, ako treba i uz plaćanje komunalnih kazni. Uredite vrt, objavite fotku uz hashtag <a href="https://www.facebook.com/hashtag/zeleniotpor" rel="nofollow" target="_blank">#zeleniotpor</a> ili nam pošaljite fotku.U jednoj objavi pisalo je kako su, očito, akcije poput oduzimanja dijela zelenih površina, parkiranje na njima kao i kreiranje pustinjskog staništa u kazetama sa stablima prihvatljivo ponašanje, dok uređenje zapuštenih dijelova i sudjelovanje građana u uređenju grada nailaze na neodobravanje. Pokrenuta je i peticija pod imenom <a href="https://www.peticija24.com/ne_dirajte_preradovicevu_14?u=3593262&s=71992040&utm_source=whatsapp&fbclid=IwAR2IQSXoD2BzoIL2a4psVjFsP43mXFtIvbUYH-nrf6sByq5swzEL0LWIcs0" rel="nofollow">"Ne dirajte Preradovićevu 14"</a> kojom se, između ostalog, poziva da se sve javne površine, gdje je to moguće, pretvori u vrtove. Podsjetimo, krajem travnja, susjedi Martina Živković i Boris Novković poželjeli su uljepšati Preradovićevu ulicu jer je Zagreb nakon potresa izgledao kao grad duhova. Zajedničkim su snagama odlučili zasaditi mini-vrt na zapuštenoj kazeti ispred zgrade, a sve je zabilježio zagrebački fotograf Andrija Zelmanović koji je fotografije podijelio u Facebook grupi <a href="https://www.facebook.com/groups/223630498713539/permalink/241592326917356/" rel="nofollow">"Potres u Zagrebu - Svi mi u centru"</a>.Objava je naišla na pozitivne reakcije članova koji su oduševljeni zelenim projektom, a Martina i Boris izjavili su da im je vrtlarenje došlo kao odlična terapija nakon potresa. Inače, samo za primjer, Beč, koji je proglašen najboljim gradom na svijetu po kvaliteti življenja, građane potiče da sami grade vlastite parklete koji će služiti kao mjesto za druženje i odmor ispred vlastitih zgrada. Kako piše <a href="https://www.ekovjesnik.hr/clanak/924/parkleti-su-novi-becki-hit?fbclid=IwAR1Fh49m-TPBmH5PrdPLTHVuuqCX7ZRhbLhUbvoESt7vsKqps-jkSEVG0uk" rel="nofollow">EkoVjesnik</a>, parkleti su namijenjeni druženju sa susjedima, a u izgradnji i dizajniranju pomaže i gradska uprava. Parkirališta se pretvaraju u mjesta za susrete i druženja, a cilj je i oživjeti pomalo zaboravljene i zanemarene urbane prostore, kao i cijele četvrti. Propisane su sve informacije i savjeti za gradnju parkleta, a za uredan izgled i njihovo održavanje odgovaraju vlasnici nekretnina. Beč je odličan primjer jer su u svibnju prošle godine zelene površine u Beču iznosile čak 53%, što je više od polovice ukupne površine grada, a jedan od razloga za to je i prenamjena napuštenih industrijskih površina, piše <a href="https://www.ekovjesnik.hr/clanak/1730/zelene-povrsine-cine-vise-od-polovice-gradskog-podrucja-beca" rel="nofollow">EkoVjesnik</a> te dodaje da Beč planira uređene novih zelenih površia, kao i 13 hektara novih parkova i ozelenjavanje 150 gradskih fasada kako bi se smanjio efekt toplinskih otoka koji mogu uzrokovati razlike u temperaturi između centra grada i okoline čak do 12 stupnjeva. Kao super primjer može poslužiti i Pariz, gdje se potiče urbana poljoprivreda još od 2014. godine, a do 2020. planirali su čak trećinu zelenih površina namjeniti upravo urbanoj poljoprivredi, piše <a href="https://www.ekovjesnik.hr/clanak/600/urbana-poljoprivreda-u-gradu-svjetlosti-i-ljubavi" rel="nofollow">EkoVjesnik</a>. U srpnju 2016. godine donesen je i zakon koji potiče stanovnike da ozelenjavaju terase, fasade i krovove te da uređuju urbane vrtove, a pokrenut je i projekt Les Parisculteurs kojim se žele prekriti pariške fasade i pariški krovovi sa stotinu hektara nasada.