Perete li vašu odjeću previše? Vjerojatno da, i nije samo vaše vrijeme ono na čemu biste mogli uštedjeti. Pretjerano pranje naše odjeće problem je održivosti o kojem se ne raspravlja često, ali briga o odjeći zapravo je odgovorna za značajnu količinu ugljičnog otiska predmeta tijekom njegova životnog vijeka. Zapravo, studija koju je proveo Levi’s otkrila je da je za njihove kultne traperice faza brige o potrošačima, tj. pranje i sušenje, odgovorna za 37 posto ugljičnog otiska, kao i 23 posto ukupne potrošnje vode.“Promjena naše kućne rutine pranja rublja jedna je od najvećih prilika za očuvanje resursa”, rekao je za Vogue Paul Dillinger, potpredsjednik Levija, globalni voditelj inovacije proizvoda. "To je također nevjerojatno jednostavno rješenje: samo tražimo od ljudi da ne peru rublje."No, koliko često bismo zapravo trebali prati odjeću? Levi’s svojim kupcima preporuča da operu traperice nakon svakih 10 nošenja. “Prosječni potrošač u Kini pere svoje traperice nakon otprilike četiri nošenja. U Velikoj Britaniji i Francuskoj prosjek pada na 2,5 nošenja između pranja. U Sjedinjenim Državama to je oko 2,3 omjera nošenja/pranja,” nastavlja Dillinger. Prelazak s pranja traperica svaka 2,5 nošenja na svakih 10 nošenja smanjio bi ugljični otisak potrošačke faze za 75 posto.No, nisu samo traperice ono što pretjerano peremo. "Vunena odjeća vjerojatno se najčešće pere previše", kaže Kyle Grant, izvršni direktor tvrtke Oxwash, ekološke tvrtke za pranje rublja i alternativne kemijske čistionice. "Vuna ima neke jedinstvene karakteristike koje pridonose njezinoj sposobnosti otpornosti na prljavštinu i mirise - može se očistiti na licu mjesta, prozračiti i/ili ispariti glačalom kako bi se vratio oblik." Oxwash preporučuje pranje vunenih džempera nakon svakih pet nošenja, dok neki stručnjaci za pleteninu kažu da se zapravo možemo izvući s pranjem džempera tek na kraju svake sezone.Grudnjaci se također često previše peru, a Grant predlaže ručno pranje nakon svaka dva ili tri nošenja. U međuvremenu, haljine treba prati nakon svakog jednog do tri nošenja, košulje nakon svakog jednog do dva nošenja, a majice nakon svakog nošenja. “Neka vlakna poput pamuka treba prati s jačim deterdžentima i višom temperaturom kako bi se prljavština oslobodila, iako većina nas rijetko zaprlja svoju odjeću toliko da treba više temperature”, nastavlja Grant.I nije samo energija i voda na čemu ćete uštedjeti ako smanjite učestalost pranja vode – produljit ćete i vijek trajanja same odjeće.“Prekomjereno pranje odjeće vodi do sužavanja, izbljeđivanja boja i bržeg raspadanja odjeće”, objašnjava Sonali Diddi, izvanredni profesor na Odsjeku za dizajn i trgovinu Državnog sveučilišta Colorado. "S padom kvalitete proizvodnje odjeće i prekomjernim pranjem, više odjeće brže završava na odlagalištu."Osim što smanjujemo učestalost punjenja rublja, pranje na niskim temperaturama (preporuka je 20 do 30 stupnjeva Celzija), sušenje na zraku umjesto u sušilici rublja i korištenje ekološki prihvatljivog deterdženta također je bolje za planet. “Mnogi deterdženti za pranje rublja sadrže kemikalije, kao što su fosfati, površinski aktivne tvari i optički izbjeljivači, koji mogu biti štetni za vodeni život kada dospiju u vodene tokove ispuštanjem otpadnih voda”, objašnjava Grant.Posljednje, ali ne i najmanje važno, mikroplastika, sićušne čestice plastike koje se ispuštaju u naše vodene tokove kada se sintetička odjeća perem još je jedan veliki problem kada je u pitanju pranje rublja. Ulaganje u filter od mikroplastike može pomoći u rješavanju problema, dok sintetičku odjeću treba izbjegavati gdje je to moguće.Dok je pranje rublja možda zadaća za mnoge od nas, jednostavne promjene zapravo mogu značajno utjecati na naš utjecaj na okoliš i smanjiti količinu odjeće kroz koju prolazimo. “Osim uštede energije, smanjenja ugljika i očuvanja vode, promjena načina na koji peremo rublje samo je bolja za našu odjeću,” zaključuje Dillinger.Ovog ljeta ponovno se nose gladijatorice, a ove iz omiljenog dućana odličan su odabir:
