"Doručak u štampariji" - izbor iz zbirke plakata Borisa Bućana u MSU

"Doručak u štampariji" - izbor iz zbirke plakata Borisa Bućana u MSUDanas u 19 sati u Muzeju suvremene umjetnosti otvara se izložba Borisa Bućana “Doručak u štampariji”. Riječima autora ideja izložbe je da se pokaže kako plakat kod njega nije isključivo primijenjena umjetnost, već i da je švercao umjetnost preko plakata. Naziv izložbe “Doručak u štampariji” objašnjava sam autor: "Mnogi misle da je to priča o tome kako sam neka jutra proveo u štampariji, čekajući otiske plakata. No, više je to priča o tome kako sam neke plakate prodao za dragulje. A čitava je ideja izložbe da se pokaže da plakat kod mene nije 'isključivo' primijenjena umjetnost, da sam 'švercao' umjetnost preko plakata."Plakati Borisa Bućana važni su zbog inovacija u grafičkom dizajnu, ali i širenja pojma plakata i njegove percepcije. Muzej suvremene umjetnosti posjeduje reprezentativnu autorsku cjelinu Bućanovih plakata, više od 400 radova. Izložba obuhvaća oko 150 Bućanovih radova nastalih tijekom tridesetak godina: od kraja 60-ih do kraja 90-ih. Ovu zbirku iznimne vrijednosti moći će se pogledati na izložbi koja se otvara večeras u 19 sati.Radovi Borisa Bućana nalaze se u najvažnijim muzejima i galerijama diljem svijeta, primjerice, u MoMA-i, Cooper-Hewitt Museum, New York, Staatliches Museum für Angewandte Kunst, München, Deutsches Plakat Museum, Essen, The Victoria and Albert Museum, London i drugima.Boris Bućan samostalno izlaže od početka 1970-ih godina i realizirao je više od stotinu samostalnih izložbi u nas i inozemstvu, a sudjelovao je i na tristotinjak skupnih izložbi. Predstavljao je Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu 1984. Na Bijenalu u São Paulu bio je 1979.i1989, a na Trijenalu u Milanu 1992. godine. Osobito uspješna na međunarodnom planu bila mu je godina 2015. kada su njegovi radovi bili izloženi u velikim svjetskim središtima.Dizajnirajući plakate Boris Bućan upotrebljavao je reference iz masovne kulture, iz svakodnevnog života, kao i reference iz mnogih povijesnih umjetničkih stilova. U mediju plakata pronašao je jedinstven način preispitivanja odnosa i granica između umjetničke autonomnosti i društvenog konteksta, likovnih i dizajnerskih pravila, pokazujući dolazećim naraštajima umjetnika kako te granice valja neprestano pomicati.Izložbu prati katalog s tekstovima inozemnih stručnjaka poput Ricka Poynora, međunarodno cijenjenog britanskog pisca, kritičara, predavača koji se specijalizirao za dizajn, medije i vizualnu kulturu te Georgesa Raillarda, francuskog akademika, pisca i kritičara koji se specijalizirao za slikarstvo modernizma. Seadeta Midžić, muzikologinja, u svom se tekstu osvrnula na Bućanove plakate za koncerte i previranja na glazbenoj sceni tijekom nekoliko desetljeća.Kustosica izložbe je Kristina Bonjeković Stojković, likovni postav radio je Oleg Hržić, a izložba je otvorena do 29. svibnja.