Cvjetna revolucija

Cvjetna revolucijaCvijeće je ljekovito jer nas liječi ljepotom. Smiruje. Kao i sva priroda, tvrdi Marko Pollak, zagrebački cvjećar. Slike njegovih cvjetnih kutija, često u rukama poznatih, preplavile su internet. O povratku cvijeća pričao je sa Sanjom Muzaferijom. Jeste li ikada vidjeli ružan cvijet? Ne vjerujem, jer je priroda jednostavno – lijepa, uvjereno i uvjerljivo tumači mi važnost cvijeća tridesetogodišnji Marko Pollak, cvjećar o kojem se sve više govori i čije je cvijeće na fotkama slavnih Hrvatica preplavilo Instagram. Uostalom, neka se javi onaj tko ne voli cvijeće! Nemoguće jer ga vole svi. Pa ipak, premda ga volimo, pitanje je koliko ga često kupujemo, darujemo, ukrašavamo njime svoj dom. Dok je Londončanima odlazak u „Scarlet and Violet“ na Chamberlayne Roadu, apsolutni de rigueur, mnogi Zagrepčani ne sjećaju se kad su zadnji put svježim cvijećem ukrasili dom.Za razliku od nekih drugih naroda, među kojima se ističu primjerice Poljaci, Hrvati slabo kupuju cvijeće. Jedan od razloga sigurno je i nedostatak tradicije, navike i kulture darivanja cvijeća. U Engleskoj i Francuskoj, cvijeće i cvjećari već su odavno statusni simbol, a mnogi floristi uživaju pravi svjetski kultni status i smatra ih se umjetnicima, poput Jeffa Leathama koji je u Francuskoj proglašen vitezom. Još od pradavne 1914., svjetski poznati londonski Chelsea Flower Show svake godine ispočetka fascinira instalacijama, kreacijama i cvjetnim aranžmanima. Što se pak glavnog grada naše zemlje tiče, tu je desetljećima najuglednija bila cvjećarnica Herzmansky na uglu Masarykove i Miškecova prolaza, osnovana daleke 1925.Godine 2010. čak je doživjela izložbu u Muzeju grada Zagreba pod naslovom „Moć cvijeća – Herzmansky Zagreb“. Vlasnica je svoj zanat brusila u Beču, a veličanstvenim buketima oduševljavala zagrebačke dame. Poslije ju je, cvjećarnicom u Đorđićevoj, naslijedila unuka Maja Knapić, a poznata je bila i Dinka Pavunc u Ilici. Ako fast-forwardiramo u sadašnjost, svi već znamo da je zvijezda posljednjih godina postao salon <a href="http://diva.vecernji.hr/diva-style/jelena-veljaca-predstavlja-sasu-sekoranju-928">Šekoranja</a>, ponajprije zahvaljujući Saši, akademskom slikaru i kreativcu čiji se atelier nalazi u Dežmanovu prolazu. Markova je adresa daleko manje glamurozna, nalazi se, naime, na Jarunskom placu. No, to nije nimalo smetalo njegovu očiglednom uspjehu.Kako se vama „dogodilo“cvijeće?Moj je otac uvoznik cvijeća, a teta je imala cvjećarnicu pa sam kao mali uvijek nešto oko toga „morao“ pomagati. Bilo je očekivati da se ili zaljubim u taj posao ili da „bježim“ od njega. Kod mene je bilo ovo drugo. No unatoč želji da studiram psihologiju, ipak sam prije četiri godine „završio“ u cvijeću. Valjda je tako bilo suđeno. Uostalom, volim se kreativno izražavati i sada sam definitivno pronašao medij.Psihologiju? Umijete li očitati znakove cvijeća? Što nam ono govori i poručuje?Cvijeće jednostavno jest! Ljudi su ti koji mu pripisuju ovo ili ono značenje. Romantične ruže za Valentinovo, karanfili za Prvi svibnja... No to je izlišno. Cvijeće je uvijek predivan simbol, simbol ljepote. Mnogo je cvjećarnica, malo je ljudi koji redovito kupuju cvijeće. Kako to da ste vi uspjeli? Po čemu se Pollak cvijeće razlikuje?Marljivo radim godinama, ali hit smo postali otkad smo uveli kutije za cvijeće, okrugle flower boxes, poput kutija za šešire. A nisu odmogle ni fotografije koje su s našim kutijama cvijeća na Instagram i Facebook postavile Nina Badrić, Lejla Filipović, Maja Šuput, Sandra Perković, Pamela Ramljak, Sonja Kovač, Ivana Mišerić...Jeffa Leathama tako obožavaju Kylie Minogue, Chelsea Clinton i Suzy Menkes. Nije nevažno vole li vas poznati i slavni. Prvi sam u Hrvatskoj predstavio koncept okruglih kutija i izbrendirao ih. To izgleda vrlo atraktivno i – požnjelo je uspjeh. Kutija je crno-bijela što je baš odraz mog stila: fino, lijepo, elegantno, minimalistički, jednostavno. Cvijeću ne trebaju ukrasi i dodaci, til i čipka, mašnice i perlice. Ono je – ljepota sama. Sve što mu treba je staklo, odnosno lijepa vaza.U vašoj cvjećarnici na prvi pogled nisam dobila dojam da se “furate“ na umjetnost?Cvjećarstvo je za mene umjetnost. Ali i biznis. Mnogima je, nažalost, ponajprije biznis. Mislim da sam spretno i sretno pomirio to dvoje. To je stalna borba u meni: između kreativnog i komercijalnog, što nerijetko nije isto. Hrvatska baš i nije mjesto gdje možete živjeti samo od umjetnosti. Imam stalne klijente, one koji doista vjerno kupuju cvijeće i religiozno me posjećuju svaki tjedan. No, takvih je malo. Ne mogu si priuštiti luksuz da, primjerice, u cvjećarnici imam samo instalacije od isključivo bijelog cvijeća. Moram živjeti, prilagoditi se tržištu. No, kad mi dopuste da se razmašem, pokažem što znam i umijem, dam si oduška. Kad buduća mladenka kaže: ovo je moj budžet, napravite što god hoćete, smatram to praznikom. Većinom uvijek traže isto: bijelo, roza. Od cvijeća: amarilis, ružu, hortenziju. Malo je ljudi otvorenog uma. No, moja je snaga u kvaliteti cvijeća, u neobičnim kombinacijama boja – primjerice narančastog i ljubičastog cvijeća, u prelijepom i jednostavnom pakiranju.Kupuju li cvijeće hoteli, tvrtke?Malo i rijetko. Gdjegod u inozemstvu uđete u neki bolji hotel, prvo što vidite u predvorju prekrasni su buketi, aranžmani, goleme vaze. Ali, kod nas se cvijeće ne cijeni i radije se ulaže u ružne lampe, nepotrebne ukrase. Vjerojatno su pogrešni ljudi na pogrešnim mjestima.Kakvo cvijeće vi volite?Kod kuće rijetko imam cvijeće. Vjerojatno ga se nauživam preko dana, na poslu. Čak ga zaboravim i darovati. No, to vam je uobičajena stvar, u postolara su najgore cipele. Ipak, volim ga, naravno. I to egzotično. Anturije, orhideje. Ali i engleske vrtne David Austin ruže koje mirišu na smolu, mošus, voće čaj... Danas većina cvijeća ne miriše. Ili miriše vrlo rijetko.A poljsko cvijeće?Ono je predivno, ali ga je nemoguće sačuvati dulje od dana. Nažalost, strahovito brzo vene.Veliki ste pobornik zaštite životinja. Ne mislite li da i cvijeće osjeća kad ga se reže?Ne! Cvijeće je tu da bismo u njemu uživali. Obožavam kad otputujem u Nizozemsku. Nije slučajno da je to zemlja cvijeća. Ono je ondje sveprisutno, a njihova burza cvijeća impresivna i fascinantna. Toliku količinu cvijeća koja tamo prođe u jednom danu Hrvatska neće vidjeti dok god postoji. Cijela je zemlja okrenuta prirodi i ustrojena tako da se obradi svaki milimetar plodne zemlje. Sve je obrađeno, obilje cvijeća. Raj.Završili ste srednju školu za fitofarmaceuta. Vjerujete li da je cvijeće ljekovito?Cvijeće je ljekovito jer nas liječi ljepotom. Smiruje. Kao sva priroda. Osim ako ne vjerujete Feng-Shui teorijama da je rezano cvijeće loše u prostoru. Ja u to ne vjerujem. Ako vjerujete, kupite lončanicu!Jeste li probali jesti cvijeće?Nisam jeo cvijeće, a i vrlo ga je malo jestivog jer je ono danas tretirano kemikalijama. Jeo bih samo cvijeće iz vlastitog vrta za koje bih bio siguran da nije zagađeno.Što vam je inspiracija?Priroda sama. Kamen. Drvo. Grana. Kad u ruku uzmem cvijet, onda „me krene“.I na kraju, kao svakoj zvijezdi, moram postaviti nekoliko brzopoteznih pitanja, da bi vas publika bolje upoznala.(Smijeh). Može!Tratinčica ili maslačak?Tratinčica.Mirisi?Slatkasti. Intenzivni. Zumbul. Narcis. Auto ili bicikl?Ipak auto.Italija ili Francuska?Francuska.Vino ili voda?Voda i fini likeri.Kava ili čaj?Čokolada!

pollak