Suvremeni život nam postavlja mnoga očekivanja. Moramo biti produktivni, kreativni i nasmijani na radnom mjestu, paziti što jedemo, čuvati se UV-C zračenja, razdvajati otpad i reciklirati, izbjegavati plavo svijetlo prije spavanja, sjediti uspravno, boraviti u prirodi, skupiti 10.000 koraka dnevno… Lista očekivanja s kojom smo svi suočeni je beskrajna, a vrlo brzo ona mogu postati i opterećenja. O tome kako se što uspješnije nositi sa stresom, i to putem crijeva, govori Andrija Karačić, dr. med., specijalist abdominalne kirurgije, doktorand biotehnologije te ujedno i osnivač prvog hrvatskog centra za crijevni mikrobiom.Danas smo svi pogođeni stresom i tražimo načine kako se nositi s njim. Jedno od rješenja ponudila je znanost, a nalazi se u nama samima – sve više se govori o povezanosti stresa i crijeva. Možete li objasniti tu vezu?Ukoliko se tjednima i mjesecima mučimo obaviti sve što bismo htjeli i trebali, razvija se kronični stres, s kojim se naš um i tijelo teško nose. Postajemo anksiozni, nervozni i bezvoljni. Svi smo to vjerojatno jednom iskusili. Pored našeg uma, prvi organ koji će stradati od stresa su crijeva.Kod čak 85% ljudi stres uzrokuje probavne tegobe. Sjetite se samo odgovaranja pred pločom ili javnih nastupa. Stres je nešto što najviše smeta mikroorganizmima u crijevima, koje nazivamo crijevni mikrobiom. Ukoliko naše bakterije osjete da su crijeva pod stresom, napuštaju ih. Danas znamo kako osobe koje su izložene stresu imaju manji udio mnogih crijevnih bakterija, koje doprinose našem zdravlju. Kad bakterije napuste crijeva, počinju bujati potencijalno opasne bakterije koje jedine mogu opstati u takvom okruženju koje su poznate kako mogu izazvati infekcije i druge bolesti. Clostridium difficile, Escherichia coli, vjerojatno ste i Vi čuli za njih. Pored toga, dolazi do povećane propusnosti crijeva (leaky gut) zbog oštećenja crijevne barijere, što je povezano s razvojem bolesti poput inzulinske rezistencije i dijabetesa, pa sve do autoimunih bolesti i alergijskih poremećaja. Stresu danas ne možemo pobjeći, no možemo zaštititi naše mikroskopske „stanare“ od stresa, kako bi posljedično i oni zaštitili nas. Osim stresa, suočeni smo sa „pandemijom mentalnih tegoba“. Postoji li povezanost crijeva i emocija, depresije i anksioznosti?Smatra se kako danas u svijetu od psihičkih bolesti pati oko milijardu ljudi. Depresija, anksioznost, sindrom izgaranja („burnout“) - zašto nam psiha toliko pati?Pošto se naša genetika minimalno mijenjala tijekom zadnjih desetljeća, uzrok ovom porastu moraju biti promjene u našoj okolini. Sve okolišne promjene izazivaju promjene u nama, ponajviše u crijevima. Istraživanja pokazuju kako užurbani i sjedilački način života, konzumacija kemijski tretirane vode, procesuirane hrane siromašne nutrijentima i prepune aditivima uništava raznolikost crijevnog mikrobioma, smanjuje udio protuupalnih bakterija, ali s druge strane povećava udio štetnih bakterija koje potiču stanje kronične upale u našem tijelu. Prevlast štetnih crijevnih bakterija se naziva „disbioza“, a naš mozak ju nikako ne voli.Kad govorimo o povezanosti crijeva i mozga, oslanjamo se na spoznaje iz znanstvenih istraživanja koje su fascinantne: crijevni mikrobiom i njegovi metaboliti reguliraju embrionalni razvoj mozga, a potom i naše kognitivne sposobnosti, emocije i ponašanje. Ne čudi, stoga, što su kod pacijenata s različitim psihičkim bolestima vidljive negativne promjene unutar crijevnog mikrobioma: smanjena raznolikost, snižen udio protuupalnih bakterija i porast onih štetnih koje izazivaju kroničnu upalu. Točno, disbioza.Bila to depresija, bipolarni poremećaj ili neki oblik demencije – disbioza je često prisutna. U prijevodu, naš um i psiha pate ako u crijevima imamo disbiozu, koja se ne očituje samo u psihičkom zdravlju, već je povezana i s razvojem autoimunih bolesti, inhalatornih i prehrambenih alergija, ali i karcinoma. U SAD-u, gdje su okolišne promjene možda najizraženije, porast karcinoma debelog crijeva među mladima je alarmantan. Osoba rođena 90-ih godina ima čak četiri puta (!) veći rizik obolijevanja od karcinoma debelog crijeva nego njezin djed ili baka rođeni 50-ih godina prošlog stoljeća. Širom svijeta svjedočimo porastu karcinoma kod osoba mlađe životnih dobi, dijagnosticiranih prije 50. godine života, od čak 79%.Uzroci navedenih bolesti leže u već spomenutim okolišnim promjenama, a istraživanja ih jasno vežu uz razvoj disbioze. Zato čuvajte svoj crijevni mikrobiom ne samo da očuvate psihu, već kako bi dočekali sretnu i ispunjenu starost. Vrlo vjerojatno nas zdrav crijevni mikrobiom čuva ne samo od poremećene probave, već i od mnogo lošijih scenarija. Pitajte svoj um!Sadržaj nastao u suradnji s AllergoSanom.
