Trenutno čitate

Sve su nesamostalniji ili? Trebaju li se 24-godišnjaci smatrati i dalje tinejdžerima?

Sve su nesamostalniji ili? Trebaju li se 24-godišnjaci smatrati i dalje tinejdžerima?

15.rujna 2019. u 07:00 Kylie Jenner

Zašto bi se našli s nekim na kavi kada mogu razgovarati s tom osobom iz udobnosti svog kauča? Zašto naučiti voziti kad možeš naručiti Uber?

Čini se kako usporeni razvoj pojedinca više nije samo tema komedija i sitcoma. Kako donosi Vogue, ovaj je tjedan skupina istraživača iz Royal Children's Hospitala u Australiji izjavila kako žele produljiti razdoblje adolescencije. Tradicionalno trajanje adolescencije od 10. do 19. godine žele produljiti sve do 24. godine. Upravo tako, u budućnosti će ljudi biti nazivani tinejdžerima iako njihove godine (seventeen, eighteen) više ne sadrže riječ teen. O ideji produljivanja adolescencije priča se već duže vrijeme. Članak u znanstvenom časopisu Child Development, objavljen lanjskoga rujna, primjerice, otkriva kako su današnji tinejdžeri uključeni u znatno manje "odrasle" aktivnosti nego što su to bili tinejdžeri 90-ih godina. Članak, u kojemu su analizirani podatci sakupljeni na temelju više od 8 milijuna ljudi različitih skupina starosti između 13 i 19 godina u razdoblju od 1976. i 2016., ispitivao je tinejdžere što rade u svoje slobodno vrijeme. Izviješće je pokazalo da tinejdžeri danas svoje životne prekretnice, poput polaganja vozačkog, zapošljavanja, aktivnog ljubavnog života, doživljavaju dosta kasnije nego što su mladi ljudi prije 20 godina. 

Millie Bobby Brown

Primjerice, jedan od četiri učenika nema položen vozački do mature, u usporedbi s baby boomersima koji pak imaju položeno do proljeća završne godine. Na ushit roditelja, zamijećeno je i da tinejdžeri danas također u manjoj mjeri stupaju u spolne odnose u odnosu na generaciju X, a i izlaze dosta manje - osamnaestogodišnjaci danas izlaze manje nego što su izlazili trinaestogodišnjaci u 90-ima. Drugim riječima, osamnaestogodišnjaci se danas ponašaju kao nekoć trinaestogodišnjaci, pa možemo li zaista te ljude nazivati odraslima? Vjerojatno ne. 

Nekoliko je istraživanja ukazalo na brojne faktore koji su za to zaslužni. Ponajprije su u pitanju recesija i loše ekonomsko stanje koji su mlade ljude udaljili od ideje kupovine vlastite kuće nakon školovanja. Štoviše, neki su bili primorani vratiti se kući roditeljima. Slaba ekonomija i sve veća ravnopravnost spolova također su odgodili i godine ulaska u brak za mnoge mlade žene i muškarce, a samim time odgodili i ideju imanja djece (svatko tko ima djecu zna da je to nešto što će ubrzati tvoje odrastanje).

Jaden Smith

No oko jednog se elementa, koji utječe na ovu prolongiranu adolescenciju, većina istraživača složila, a taj je pojava pametnih telefona. Dosad 75% tinejdžera ima pristup pametnim telefonima, što znači da taj uređaj zahvaća djecu i mlade najrazličitije socioekonomske i rasnog pozadine. Sveprisutnost pametnih telefona dovela je do toga da mladi veliki dio svog života žive online, što objašnjava značajan pad u njihovom društvenom životu izvan njihovih domova. Zašto bi se našli s nekim na kavi kada mogu razgovarati s tom osobom iz udobnosti svog kauča? Zašto naučiti voziti kad možeš naručiti Uber? Zašto se seksati kada to možeš i gledati online (i to je jedna od stvari koje današnji tinejdžeri čine više od prethodnih generacija - gledaju pornografiju). 

Srećom, nekoliko je i dobrih stvari u ovoj produljenoj adolescenciji. Prvo, djeca se sustretnu s "odraslim" stvarima kasnije u životu, što dovodi do manjeg malodobnog opijanja i značajno manje stope maloljetničke trudnoće. S druge strane, postoje i stvarne biološke povlastice u ovoj nemogućnosti emocionalnog sazrijevanja. Tijekom tinejdžerskih godina mozak je vrlo plastičan, što znači da ima povećanu mogućnost učenja, procesuiranja informacija i usvajanja promjena. Kad mozak jednom dosegne odraslu dob, postaje fokusiran na kontrolu nagona i učinkovitost, zbog čega odrasli teže donositi racionalnije i manje rizične odluke nego srednjoškolci. Istraživanja su pokazala da odgađanje prekretnice u odraslu dob može voditi tzv. metaplastičnosti, pa tako mozgovi mogu učiti lakše kada je osoba u 20-ima. "Mozak adolescenta vrlo je osjetljiv na povratnu informaciju. To čini adolescenciju idealnim vremenom za usvajanje i zadržavanje nove informacije.", za Vogue je objasnila Sabine Peters, docentica za razvojnu i edukacijsku psihologiju sa Sveučilišta u Leidenu. 

Mudja Stefan Vuksanović, srpski Youtuber;

Dok se sindrom Petra Pana čini stvarnim, dobra je vijest da to ne mora nužno značiti da ćemo svi završiti kao Matthew McConaughey u filmu "Kod kuće je najljepše" zarobljeni u domu svojih roditelja. Taman dok se mozak prilagodi na produljenu adolescenciju, bilo bi dobro da se i društvo prilagodi na tu promjenu. Osiguravajuće kuće već rade na tome te omogućavaju djeci do 26. godine  (onima ranjivima koji se još oporavljaju od financijske recesije) da ostanu dijelom osiguravajućeg plana svojih roditelja. Ostali bi također trebali ići njihovim koracima. Davanje mladim ljudima više vremena za pronađu svoje mjesto pod suncem, dovodi do razvoja emocionalno stabilnijih i prizemljenijih odraslih ljudi. Nakon svega, živimo dulje nego ikada - zašto se žurimo odrasti? 

Baka Prase

Pogledajte kako je izgledalo snimanje naslovnice za novi broj Dive i upoznajte zvijezdu naslovnice, Magdu Milas Gržetić:

Molim pričekajte... Učitavam video...