Trenutno čitate

Jedna od četiri žene bila je žrtva cyberbullyinga zbog izgleda

Jedna od četiri žene bila je žrtva cyberbullyinga zbog izgleda

23.travnja 2019. u 09:58 nasilje

U sklopu našeg projekta "Takva sam, kakva sam" koji za cilj ima ukazati na probleme cyberbullyinga, porazgovarali smo sa psihologinjom Minom Đorđević kako bi pokušali pobliže objasniti ovaj negativan fenomen.

- Elektroničko zlostavljanje često se opisuje kao ponavljan, namjeran (ali i nenamjeran) čin agresije posredovan nekim oblikom elektroničkog kontakta. Za razliku od stvarnog fizičkog nasilja, elektroničko nasilje može biti prisutno stalno i pratiti osobu gdje god se osoba nalazila. Kod takvog oblika nasilja puno je više publike i svjedoka, snaga pisane riječi koja ostaje može imati čak i veći utjecaj od izgovorene riječi, a počinitelji nasilja ponekad ne shvaćaju posljedice svojih djela jer često ne vide patnju i bol žrtava, a k tome, misle i da ih štiti anonimnost na internetu. Iako se elektroničko zlostavljanje može dogoditi svakome, u istraživanjima se pokazalo da su određene skupine ranjivije. To su prije svega tinejdžeri za koje se u istom istraživanju navodi da je trećina njih bila izložena elektroničkom nasilju. U jednoj studiji, pokazalo se da je 52 % LGBTQ + mladih u dobi od 11 do 22 godine višestruko bilo izloženo zlostavljanju putem interneta. Također, više istraživanja je pokazalo da su djeca i studenti s posebnim potrebama pod većim rizikom od elektroničkog zlostavljanja - objasnila nam je psihologinja Mina Đorđević.

cyberbullying

Što se tiče posljedica cyberbullyinga, one mogu biti daleko pogubne, pojašnjava Đorđević.
- Posljedice od uznemiravanja na internetu u stvarnom svijetu mogu biti dalekosežne te sežu od emocionalne boli i psihičkih smetnji do percepcije narušenosti osobnog ugleda i vode do poteškoća u školi, fakultetu i poslu pa sve do straha za vlastitu sigurnost. Zbog dojma da su u potpunosti izložene javnosti te da ni vlastiti dom više ne predstavlja sigurno mjesto osobe izložene elektroničkom nasilju mogu se osjećati odbačeno i bespomoćno što izaziva osjećaj preplavljenosti neugodnim emocijama. Takvo stanje često izaziva ljutnju i želju za osvetom što je posebno opasno jer žrtvu pretvara u zlostavljača, odnosno drži je zarobljenom u krugu bivanja istovremeno žrtve i zlostavljača. Specifičnost elektroničkog zlostavljanja ogleda se u tome što je teže skloniti se od zlostavljača. Stres kod djece izložene elektroničkom zlostavljanju može se očitovati i kroz tjelesne manifestacije poput glavobolje, bolova u trbuhu ili drugih tjelesnih bolesti. Prema jednoj studiji, djeca i mladi ispod 25 godina starosti, koji su žrtve elektroničkog zlostavljanja, imaju dvostruko veću vjerojatnost od samoozljeđivanja i suicidalnog ponašanja - dodala je psihologinja Đorđević.

Cyberbullying

- Pokušaji elektroničkog zlostavljanja obično ljude stavljaju u situacije u kojima se trigeriraju neka temeljna negativna vjerovanja o sebi koja svi ljudi u nekoj mjeri imaju razvijena. Primjerice, ako je temeljno vjerovanje osobe povezano s "prihvaćenosti od strane drugih”, a životna pravila su oblikovana tako da osobi osiguraju prihvaćenost (npr. "Moram dobro izgledati da bih bila prihvaćena."), tada su situacije okidači temeljnih negativnih uvjerenja o sebi one situacije u kojima postoji prijetnja da će ta prihvaćenost biti ugrožena (npr. objava fotografije ili video materijala na kojem osoba sebe doživljava neprivlačnom ili pretpostavlja da bi je drugi mogli smatrati takvom). Ili, ako se temeljno vjerovanje odnosi na "postignuće, uspjeh ili kompetentnost", a pravila podrazumijevaju fokus na visoke standarde i uspjeh, tada su okidači negativne slike o sebi i niskog samopouzdanja situacije u kojima prijeti opasnost da se osoba prikaže neuspješnom i neadekvatnom. Važno je da zlostavljana osoba ovakve pokušaje doživi kao nešto što više govori o zlostavljaču i njegovom nastojanju da sebe uzvisi ne bi li se bolje osjećao u vlastitoj koži, što zapravo nema nikakve veze s njom. Isto tako, važno je da ne podcijeni vlastite resurse nošenja sa situacijom kao i resurse iz svoje okoline koji joj također mogu pomoći (npr. podrška pojedinih osoba) te da svaku prijetnju ili zastrašivanje prijavi mjerodavnim osobama - zaključila je psihologinja.

U sklopu Rimmelove kampanje "I will not be deleted", napravljeno je istraživanje na uzorku od 11,000 žena u dobi između 16 i 25 koje su podijelile svoja iskustva o beauty cyberbullyingu. Rimmelovo istraživanje je tako ustvrdilo da je 115 milijuna slika s društvenih mreža izbrisano upravo zbog cyberbullyinga. Jedna od četiri žene u svijetu je bila žrtva cyberbullyinga zbog svog izgleda; 65% je reklo da se cyberbullying odrazio na njihovo samopouzdanje, a 11% njih je reklo da su bile zlostavljane jednom ili više puta mjesečno.

Pogledajte video za kampanju "Takva sam, kakva sam" u kojem su sudjelovale blogerica Matea Frajsberger i Ivana Čuljak:

Ključne riječi

cyberbullying zlostavljanje