Trenutno čitate

Neodoljivi stil robne kuće Liberty

Neodoljivi stil robne kuće Liberty

10.ožujka 2016. u 08:00 Liberty

Smještena u veličanstvenoj građevini tudorskog stila, robna kuća Liberty utjelovljenje je engleskog stila. Svjetski poznati printovi učinili su je sinonimom za Art Nouveau.

Veliki esteta i dandy Oscar Wilde svojedobno je izjavio da je londonska robna kuća Liberty odabrano utočište umjetnički nastrojenog kupca. Liberty je i danas ljubiteljima engleske estetike i stila upravo to - hram tudorske estetike u koji hodočaste u potrazi za egzotičnim i luksuznim proizvodima.

Od vatrometa boja raskošnog cvijeća na ulazu do tkanina, šalova, ekskluzivne odjeće, nakita te rijetkih predmeta koje nije moguće drugdje naći, ova je osebujna institucija smještena u Regent Streetu u West Endu ispisala neke od najljepših stranica trgovačke povijesti Londona.

Liberty

Začetak ovog dragulja zahvaliti treba jednom čovjeku – Arthur Lasenby Liberty rodio se 1843. kao sin tapetara u Buckinghamshireu. Sa šesnaest godina postao je šegrt tapetara u Londonu. U to je vrijeme Regent
Street bila jedna od najmondenijih ulica u kojoj su mjesto našle brojne draguljarnice, srebrnari, kao i najmondenija prodavaonica za dame Farmer & Rogers, gdje se Liberty nedugo zatim zaposlio.

Moglo bi se reći da je sve započelo s kimonom. Naime, tijekom Međunarodne izložbe 1862. godine, fasciniran japanskom umjetnošću i dizajnom, nagovorio je upravu da otkupe sve raspoložive zalihe s izložbe te da u sklopu prodavaonice otvore odjel s istočnjačkom robom. U samo dvije godine Liberty je unaprijeđen u direktora odjela, a dame su doslovno poludjele za kimonima Farmer & Rogersa čiji je egzotični ogranak opskrbljivao
klijentelu, među kojima su bili i umjetnici Whistler, Rossetti i E. W. Godwin.

Kako mu nakon 10 godina želja da postane partner nije uslišena, zahvaljujući prijateljskim ohrabrenjima i financijskom injekcijom od 2000 funti koje mu je posudio svekar, Liberty je 1875. otvorio vlastitu prodavaonicu preko puta – East India Store i opremio je proizvodima s istoka, a prodavačice su bile odjevene u kimono.

Prodavaonica je doživjela  uspjeh preko noći. Liberty je u samo 18 mjeseci imao dovoljno sredstava da je proširi. Iako su uvozni proizvodi još uvijek bili u modi, zbog pada kvalitete Liberty je počeo proizvode tražiti drugdje. Zavela ga je indijska tehnika tiska na tekstilu, ali kako delikatne boje nisu bile postojane, počeo je uvoziti obične tkanine koje je obrađivao u domovini koristeći boje s istoka.

Liberty

Uskoro gotovo da nije mogao zadovvoljiti potražnju, a nedugo zatim širi prodavaonicu na mnoštvo susjednih nekretnina. Rastuća je robna kuća postala mjesto za kupnju svakoga tko je nešto značio u londonskom visokom društvu. "Eastern Bazaar" u podrumu nudio je fine tkanine za dekoraciju doma i tepihe, a 1884. otvorio je i prvi odjel s odjećom.

Liberty je izgradio i plodnu vezu s vrhunskim engleskim dizajnerima od kojih su mnogi bili ključne figUre produkt - dizajna u Arts and Crafts i Art Nouveau pokretu, poput C.F.A. Voyseya, Harryja Nappera, Jessie M. King i Lindey Butterfield, a prerafaeliti obožavali su Libertyjeve tkanine.

I slavni ih je francuski dizajner Paul Poiret upotrebljavao za svoje kreacije kada je 1903. u Parizu otvorio vlastitu modnu kuću, dok će nekih dvadesetak godina poslije Liberty otvoriti pariški ogranak "Maiso Liberty". Koliko je ova prodavaonica bila utjecajna, govori podatak da je Art Nouveau u Italiji postao poznat kao "Stile Liberty".

Liberty

Prekooceansku slavu Liberty može zahvaliti Oscaru Wildeu koji je tijekom 18-mjesečne turneje po SAD-u držao predavanja na temu uređenja doma. Arthur Lasenby Liberty 1913. proglašen je vitezom zbog svoje uloge u promoviranju dekorativnih umjetnosti u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Nova zgrada u tudorskom stilu, tada na vrhuncu popularnosti, izgrađena je 1924. i to od drvene građe s brodova HMS Impregnable i HMS Hindustan, a fasada na Great Marlborough Streetu jednake je dužine kao potonji. Prodajni prostor dizajnirali su Edwin Thomas Hall i njegov sin Edwin Stanley.

Trgovina je bila organizirana oko tri luminarija tako da su pod svakim od tih prozora kružno postavljene prostorije stvarale dojam ugodnog doma. Mnoge su sobe imale i kamin, od kojih su neki sačuvani do danas.

Iako je povjesničar umjetnosti Nikolaus Pevsner bio izuzetno negativno nastrojen prema arhitekturi zgrade, ona je postala jedna od najprepoznatljivijih londonskih građevina.

O slavnoj robnoj kući prije nekoliko godina snimljen je i dokumentarni film koji je otkrio i manje privlačne činjenice o ovoj instituciji. No romantiičari i ljubitelji tradicije na to su odlučili zažmiriti. 

Ključne riječi

liberty